Pravo na godišnji odmor u Bosni i Hercegovini regulirano je entitetskim zakonima o radu. Federacija BiH i Republika Srpska imaju zasebne propise, ali oba entiteta garantiraju minimalna prava zaposlenim radnicima.
U Federaciji BiH Zakon o radu (FBiH) propisuje minimalni godišnji odmor od 20 radnih dana. U Republici Srpskoj minimum je također 20 radnih dana. Radnicima koji rade na posebno teškim ili štetnim poslovima, osobama s invaliditetom i mlađima od 18 godina pripada dulji odmor prema kolektivnom ugovoru.
Za vrijeme godišnjeg odmora radnik prima naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri kalendarska mjeseca. U FBiH se regres (naknada za godišnji odmor) isplaćuje prema odredbama kolektivnih ugovora. U RS zakon ne propisuje obavezni regres, ali ga mnogi kolektivni ugovori predviđaju.
Raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u dogovoru s radnikom, uzimajući u obzir potrebe posla i opravdane interese radnika. Odmor se može koristiti u više dijelova, ali jedan dio mora trajati najmanje dvije uzastopne sedmice. Neiskorišteni odmor mora se koristiti najkasnije do 30. juna sljedeće godine.
Ne. Pravo na godišnji odmor zakonski je zaštićeno i radnik se ne može odreći tog prava. Svaki takav ugovor je ništavan.
Dani bolovanja za vrijeme godišnjeg odmora, potvrđeni liječničkim uvjerenjem, ne ulaze u iskorištene dane odmora i moraju se nadoknaditi.
Pravo na puni godišnji odmor stječe se nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. U prvoj godini imate pravo na razmjeran dio – 1/12 za svaki puni radni mjesec.