Pravo na godišnji odmor u BiH regulisano je entitetskim zakonima o radu. Federacija BiH i Republika Srpska imaju odvojene propise, ali oba entiteta garantuju minimalna prava zaposlenih.
U Federaciji BiH Zakon o radu propisuje minimalni godišnji odmor od 20 radnih dana. U Republici Srpskoj minimum je 20 radnih dana. Zaposleni koji rade na posebno teškim ili štetnim poslovima, lica sa invaliditetom i mlađi od 18 godina imaju pravo na duži odmor prema kolektivnom ugovoru.
Za vreme godišnjeg odmora zaposleni prima naknadu zarade u visini prosečne zarade ostvarene u prethodna tri kalendarska meseca. Regres se isplaćuje prema kolektivnim ugovorima u FBiH, dok u RS nije zakonski obavezan ali ga predviđaju mnogi kolektivni ugovori.
Raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u dogovoru sa zaposlenim. Odmor se može koristiti u više delova, ali jedan deo mora trajati najmanje dve uzastopne radne nedelje. Neiskorišćeni odmor mora se iskoristiti do 30. juna naredne godine.
Ne. Pravo na godišnji odmor je neotudivo. Svaki sporazum koji to predviđa je ništav.
Dani bolovanja za vreme odmora, uz lekarsko uverenje, ne računaju se u iskorišćene dane odmora.
Nakon 6 meseci neprekidnog rada kod istog poslodavca stičete pravo na pun godišnji odmor.