Freelance programer vs. zaposleni: što je financijski isplativije u Hrvatskoj

Svaki IT freelancer s paušalnim obrtom u nekom trenutku pokaže prijatelju zaposleniku svoju poreznu situaciju. Reakcija je gotovo uvijek ista: zaprepaštenost, zatim sumnja, zatim "zašto to nisam napravio ranije?"

Efektivna porezna stopa od oko 1,8% na prihode do 60.000 eura godišnje nije greška u izračunu. To je hrvatska politika prema paušalnim obrtnicima — i IT freelanceri su od nje profitirali više nego gotovo itko drugi.

Matematika paušalnog obrta

Paušalni obrt za IT freelancera funkcionira ovako: bez obzira na to koliko fakturirate (do limita od 60.000 eura godišnje), plaćate fiksan doprinos od oko 291 eura na mjesec — i ništa više.

Nema progresivnog poreza na dohodak u uobičajenom smislu. Plaćate godišnji paušalni porez koji je za IT prihode efektivno simboličan.

Za godišnji prihod od 60.000 eura, paušalni obrtnik zadržava oko 56.500 eura neto — uz fiksnih 3.492 eura doprinosa godišnje. Zaposlenik s istim bruto primanjima zadržava oko 38.000 eura neto, ostatak odlazi na doprinose i porez.

Razlika: gotovo 18.500 eura godišnje — za identičan rad.

Što freelancer ne dobiva

Brojna su, i treba ih znati unaprijed.

Plaćeni godišnji odmor ne postoji. Svaki slobodan tjedan je tjedan bez fakture. Za freelancera s 150 eura/sat i 35 sati tjedno, to je 5.250 eura po tjednu odmora koje ne fakturira. Godišnji odmor je skup u pravom novcu.

Bolovanje ne plaća nitko drugi. Zaposleniku bolovanje nadoknađuje HZZO i poslodavac. Freelancer za prvih 42 dana bolesti prima minimalne naknade — za teže i dulje bolesti situacija postaje kompleksnija.

Nema otpremnine. Nema zakonske zaštite od "otkaza" (klijent jednostavno ne obnovi ugovor). Nema žalbenog postupka, nema otkaznog roka u zakonskom smislu.

Administrativni teret je za paušalni obrt minimalan — ali nije nula. Ipak postoji registracija, godišnja prijava, praćenje prihoda.

Tko bi trebao freelance, tko zaposlenje

Freelance ima smisla za developera koji: ima dovoljno iskustva da lako nađe klijente, ne plasi bolovanje i dugotrajnu nezaposlenost, sposoban je sam upravljati financijama i ne treba sigurnost fiksne plaće svaki 15. u mjesecu.

Zaposlenje ima smisla za developera koji: preferirava stabilnost nad maksimalnim netom, radi u okruženju koje nudi rast (mentorstvo, zanimljivi projekti), ili ima obiteljske obveze gdje jedan prekinuti ugovor može biti problem.

Nema pogrešnog odgovora. Ima pogrešnog nerazumijevanja što svaka opcija nosi.

---

Izvori i dodatno čitanje

• IT Freelancing in Croatia — vodič za developere — FiskAI
• Freelancing in Croatia: Legal requirements and tax environment — Useme
• How to Register a Sole Proprietorship (Obrt) in Croatia — Deel
• Croatia Freelancers Tax Environment — Useme PDF
• Croatia — Individual — Income determination — PwC Tax Summaries