Freelancer bez obrta u Hrvatskoj: što smiješ, koliko možeš zaraditi i kada postaje problem
Honorarni rad bez obrta nije ilegalan — ali ima granice koje mnogi ne znaju. Ugovor o djelu, autorski ugovor i sivi rad: razlike, porezi i točka u kojoj Porezna uprava postaje zainteresirana.

Svake godine tisuće Hrvata — dizajneri, programeri, pisci, konzultanti — zarađuju novac izvan svog stalnog posla, bez obrta, bez registracije, ponekad bez previše razmišljanja o tome što to zakonski znači.
Nije to nužno ilegalno. Ali nije ni neograničeno slobodno.
Razlika između "povremena zarada koja je u redu" i "sivi rad koji čeka inspekciju" nije uvijek jasna — a porezna pravila su se u zadnjih nekoliko godina mijenjala. Ovaj tekst je pokušaj da to rastumači konkretno, bez suvišnih legalnih rezervacija.
Što je legalno bez registracije
Postoje dva zakonita puta za honorarni prihod bez obrta:
Ugovor o djelu — naručitelj s vama sklapa pisani ugovor za određeni, vremenski ograničen posao. Na isplaćeni iznos plaćaju se doprinosi (mirovinsko 10% za one u prvom stupu, zdravstveno 7,5%) i porez na dohodak (20% ili 30%, ovisno o visini prihoda i odluci JLS). Nema zakonskog limita na broj ugovora ili ukupni godišnji iznos — ali svaki prihod mora biti prijavljen.
Autorski ugovor — primjenjuje se kada je rezultat rada autorsko djelo: tekst, dizajn, fotografija, softver, glazba. Porezni tretman je sličan ugovoru o djelu, ali se u izračun uključuju normirani troškovi od 30% — što znači da se porez plaća na 70% bruto iznosa. Neto je nešto bolji od čistog ugovora o djelu.
Oba modela su zakonita i transparentna — ali ne optimalna. Efektivno porezno opterećenje kreće se od 30 do 40% bruto iznosa, što je značajno više od paušalnog obrta.
Granica između honorarnog rada i sivog tržišta
Sivi rad je kad primate novac bez ikakve formalne dokumentacije — u gotovini, putem PayPala ili bankovnog transfera koji "ne postoji" u poreznoj prijavi. Ovo je porezni prekršaj, bez iznimke. Iznos nije relevantan — i 500 eura godišnje bez prijave je prekršaj koji, ako ga Porezna uprava otkrije, dolazi s kamatom, penalom i potencijalnim kaznenim prijavama za veće iznose.
Granična zona su mali primici: sitni freelance poslovi za privatne osobe, povremeno savjetovanje, prodaja digitalnih sadržaja. Mnogi ih ne prijavljuju jer ne znaju kako ili misle da su ispod nekog praga. Formalnog "praga ispod kojeg nije problem" — nema. Svaki prihod se mora prijaviti.
Porezna uprava ima uvid u bankovne transakcije i sve veći kapacitet za analizu podataka. Konzistentni transferi s inozemnih freelance platformi (Upwork, Fiverr, Toptal) bez prijavljenog prihoda jesu signal koji može pokrenuti provjeru.
Kada se isplati otvoriti paušalni obrt
Paušalni obrt u 2026. ima prihodni limit od 39.816,84 eura godišnje. Ispod tog praga plaćate fiksan godišnji porez — iznos ovisi o paušalnoj poreznoj osnovici za vašu djelatnost, ali je u pravilu znatno niži od poreza koji biste platili kroz ugovor o djelu za isti iznos.
Dodatna prednost: paušalni obrt uključuje zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Tko radi samo kroz ugovore o djelu i nema drugog izvora osiguranja — zdravstveno je upitno.
Prelaskom praga od 10.000-12.000 eura godišnjeg prihoda, paušalni obrt počinje biti jasno financijski superioran u odnosu na ugovor o djelu. Ispod te granice — za povremeni posao koji se događa jednom ili dva puta godišnje — administrativna jednostavnost ugovora o djelu može imati smisla.
Student je poseban slučaj: studentski ugovor kroz agenciju (studentski servis) ne zahtijeva registraciju i ima poseban porezni tretman dok je osoba u statusu redovnog studenta. Ovo je jedan od rijetkih puteva bez registracije koji je i porezno povoljan.
Prikriveni radni odnos — rizik koji mnogi ne vide
Porezna uprava pazi na specifičan obrazac: freelancer koji ima jednog naručitelja, prima redovite iznose, radi isključivo za njega i nema slobode u organizaciji rada. To se u poreznoj terminologiji naziva "prikriveni radni odnos" — i tretira se kao da ste zapravo zaposleni, s retroaktivnom obavezom doprinosa i poreza za sve isplaćene iznose.
Ovo nije teorijska opasnost. Inspekcija rada i Porezna uprava redovito provjeravaju takve obrasce, posebno u IT sektoru i kreativnim industrijama gdje je outsourcing čest.
Freelancing bez obrta nije zabranjeno — vrijedi za povremeni i dokumentirani rad kroz zakonske oblike. Granica između toga i sivog tržišta nije u volji da li prijavite prihod, nego u tome postoji li dokument koji to evidentira. Bez pisanog ugovora nema zakonitog prihoda — postoji samo neotkriveni prekršaj koji čeka provjeru.
Izvori i dodatno čitanje
- Porezna uprava — Slobodna zanimanja — službena pravila za honorarne prihode i slobodna zanimanja
- Porezna uprava — Obrtnici paušalisti — uvjeti i ograničenja paušalnog obrta u 2025/2026
- IUSinfo — Oporezivanje drugog dohotka — ugovor o djelu i autorski honorar, detaljno
- Isplate.info — Kalkulator ugovora o djelu 2025 — interaktivni izračun neto iznosa
- Poduzetnistvo.org — Vodič za freelancere — praktičan pregled opcija i obveza
- Act-konto.hr — Drugi dohodak iz inozemstva — posebna pravila za prihode s inozemnih platformi
Weitere Artikel
- nekretninekupnja-stana
Skriveni troškovi kupnje stana u Hrvatskoj koje nitko ne kaže unaprijed
27. Mai 2026
- nekretninenajam
Airbnb ili dugoročni najam: što donosi više novca u 2026.?
27. Mai 2026
- kreditrefinanciranje
Renegocijacija kredita u Hrvatskoj: možete li dogovoriti bolje uvjete s bankom?
27. Mai 2026