Zaštićeni dio plaće: koliko vam FINA stvarno ne može uzeti
Postoji zakonski minimum koji je uvijek zaštićen od ovrhe — bez obzira na visinu duga. Mnogi to ne znaju dok nije prekasno. A neki vjerovnici se nadaju da neće saznati.

Postoji rečenica u Ovršnom zakonu koja vrijedi znati napamet, ili barem razumjeti: vjerovnik, pa čak ni FINA, ne može uzeti sve.
Bez obzira na visinu duga. Bez obzira na broj vjerovnika. Bez obzira je li presuda pravomoćna već godinama. Zakon je postavio granicu ispod koje se ne može ići — i ta granica se zove zaštićeni iznos.
Problem je što ju mnogi ljudi otkriju tek kad je šteta već napravljena, a mogli su se zaštititi znatno ranije.
Pravilo broj 1: Maksimalno jedna trećina
Za većinu ovrhama na temelju novčanih potraživanja — dugovi, krediti, neplaćene usluge, sudske presude — pravilo je jednostavno: od vaše neto plaće može se uzeti najviše jedna trećina.
To znači da dvije trećine vaše primanja, po zakonu, nikad ne smije biti predmet ovrhe. Ako zarađujete 1.500 eura neto, vjerovnik može računati na najviše 500 eura. 1.000 eura ostaje vaše.
Ima jedna važna iznimka: za uzdržavanje i alimentaciju taj prag je viši — može se uzeti do jedne polovine neto primanja. Zakon je tamo napravio kompromis u korist djece i supružnika koji primaju uzdržavanje.
Pravilo broj 2: Apsolutni minimum
Sad dolazi dio koji ni mnogi pravnici ne napominju dovoljno glasno.
Čak i ako je vaša plaća niska — blizu minimalne ili ispod prosječne — postoji apsolutni zaštićeni iznos ispod kojeg se ne može ići. Taj iznos je vezan uz visinu minimalne plaće i redovito se usklađuje.
Praktično to znači: ako vam neto plaća iznosi, recimo, 900 eura, i zakonski zaštićeni minimum je 560 eura — vjerovnik može računati samo na razliku, dakle 340 eura. Ne cijelu trećinu.
Ako vam neto plaća padne ispod zaštićenog minimuma — što se dogodi kod skraćenog radnog vremena, bolovanja ili privremene nezaposlenosti — tada se od te isplate ne može uzeti ništa.
Točan aktualni zaštićeni iznos objavljuje FINA i mijenja se s minimalnom plaćom. Uvijek ga provjerite na e-Ovrsni portalu ili izravno u banci.
Što se događa s više vjerovnika?
Situacija postaje složenija kad na isti račun polažu pravo dva ili više vjerovnika. Ovdje je ključno razumjeti jedno: zbroj svih ovrha i dalje ne smije premašiti zakonski maksimum.
Vjerovnici se naplaćuju po redu prijave, ali ukupna suma koja ide od vaše plaće ostaje ograničena. Ne može biti tako da vam tri vjerovnika uzmu po jednu trećinu — to bi ostalo samo deset posto.
Red naplate uređen je Ovršnim zakonom i FINA ga primjenjuje mehanički, bez diskrecionih odluka.
Što napraviti ako vjerujete da vam se uzima previše?
Banke i FINA provode ovrhe mehanički prema rješenjima i evidencijama. Greške se događaju — zastarjeli podaci, duplicirani predmeti, pogrešan iznos u rješenju.
Ako sumnjate da vam se od plaće odbija više nego zakon dopušta, put je ovaj: zahtjev banci da pojasni točan iznos blokade, uvid u predmet putem e-Ovrsni portala, a po potrebi prigovor sudu ili odvjetnička konzultacija.
Pasivnost ovdje nije opcija. Višak koji vam se oduzme neće se automatski vratiti — sustav ne vrši retroaktivne provjere.
Zakon o ovrsi nije napisan u korist vjerovnika. Napisan je s namjerom da balansira između prava vjerovnika na naplatu i prava dužnika na dostojanstven život. Taj balans postoji na papiru. Koliko postoji u praksi ovisi, između ostalog, i o tome znate li na što imate pravo.
Izvori i dodatno čitanje
- Ovršni zakon, čl. 172. — zaštićeni iznosi — zakonski tekst koji propisuje maksimalne iznose ovrhe na plaći i apsolutni zaštićeni minimum
- FINA — e-Ovrsni portal — uvid u aktivne predmete i iznose blokade
- FINA — Zaštićeni iznos na plaći — aktualne informacije o zaštićenim iznosima i postupku
- Ministarstvo pravosuđa — Građansko pravo — pravni okvir ovršnog postupka
- Hrvatska odvjetnička komora — tražilica — za konzultaciju s odvjetnikom specijaliziranim za ovršno pravo
Weitere Artikel
- električna-vozilasubvencije
Subvencije za kupnju EV-a u 2025./2026.: tko može dobiti, koliko i kako aplicirati
26. Mai 2026
- električna-vozilaregistracija
Registracija i cestarina za EV: što Hrvatska stvarno naplaćuje (i što ne)
26. Mai 2026
- električna-vozilabenefit
Električni auto kao benefit: što poslodavac stvarno uštedi u odnosu na klasični službeni auto
26. Mai 2026