Freelance programer vs. zaposleni: što je financijski isplativije u Hrvatskoj
Paušalni obrt s efektivnom stopom od 1,8% zvuči nevjerojatno — i zapravo je istina. Ali računica ima i drugu stranu koju mnogi ne uzimaju ozbiljno dok ne trebaju bolovanje.

Svaki IT freelancer s paušalnim obrtom u nekom trenutku pokaže prijatelju zaposleniku svoju poreznu situaciju. Reakcija je gotovo uvijek ista: zaprepaštenost, zatim sumnja, zatim "zašto to nisam napravio ranije?"
Efektivna porezna stopa od oko 1,8% na prihode do 60.000 eura godišnje nije greška u izračunu. To je hrvatska politika prema paušalnim obrtnicima — i IT freelanceri su od nje profitirali više nego gotovo itko drugi.
Matematika paušalnog obrta
Paušalni obrt za IT freelancera funkcionira ovako: bez obzira na to koliko fakturirate (do limita od 60.000 eura godišnje), plaćate fiksan doprinos od oko 291 eura na mjesec — i ništa više.
Nema progresivnog poreza na dohodak u uobičajenom smislu. Plaćate godišnji paušalni porez koji je za IT prihode efektivno simboličan.
Za godišnji prihod od 60.000 eura, paušalni obrtnik zadržava oko 56.500 eura neto — uz fiksnih 3.492 eura doprinosa godišnje. Zaposlenik s istim bruto primanjima zadržava oko 38.000 eura neto, ostatak odlazi na doprinose i porez.
Razlika: gotovo 18.500 eura godišnje — za identičan rad.
Što freelancer ne dobiva
Brojna su, i treba ih znati unaprijed.
Plaćeni godišnji odmor ne postoji. Svaki slobodan tjedan je tjedan bez fakture. Za freelancera s 150 eura/sat i 35 sati tjedno, to je 5.250 eura po tjednu odmora koje ne fakturira. Godišnji odmor je skup u pravom novcu.
Bolovanje ne plaća nitko drugi. Zaposleniku bolovanje nadoknađuje HZZO i poslodavac. Freelancer za prvih 42 dana bolesti prima minimalne naknade — za teže i dulje bolesti situacija postaje kompleksnija.
Nema otpremnine. Nema zakonske zaštite od "otkaza" (klijent jednostavno ne obnovi ugovor). Nema žalbenog postupka, nema otkaznog roka u zakonskom smislu.
Administrativni teret je za paušalni obrt minimalan — ali nije nula. Ipak postoji registracija, godišnja prijava, praćenje prihoda.
Tko bi trebao freelance, tko zaposlenje
Freelance ima smisla za developera koji: ima dovoljno iskustva da lako nađe klijente, ne plasi bolovanje i dugotrajnu nezaposlenost, sposoban je sam upravljati financijama i ne treba sigurnost fiksne plaće svaki 15. u mjesecu.
Zaposlenje ima smisla za developera koji: preferirava stabilnost nad maksimalnim netom, radi u okruženju koje nudi rast (mentorstvo, zanimljivi projekti), ili ima obiteljske obveze gdje jedan prekinuti ugovor može biti problem.
Nema pogrešnog odgovora. Ima pogrešnog nerazumijevanja što svaka opcija nosi.
Izvori i dodatno čitanje
- IT Freelancing in Croatia — vodič za developere — FiskAI
- Freelancing in Croatia: Legal requirements and tax environment — Useme
- How to Register a Sole Proprietorship (Obrt) in Croatia — Deel
- Croatia Freelancers Tax Environment — Useme PDF
- Croatia — Individual — Income determination — PwC Tax Summaries
Altri articoli
- mirovinainvalidnost
Invalidska osiguranja i mirovina — što se dešava ako postanete nesposobni za rad
29 maggio 2026
- zdravstvoradni-odnos
Bolovanje i gubici dohotka — što vam zapravo plaća tijekom bolovanja
29 maggio 2026
- zdravstvofinancije
Privatna vs javna zdravstva — kada je privatni doktor zapravo jeftiniji
29 maggio 2026