Strani radnici u RH imaju ista zakonska prava kao domaći: jednaka plaća, prekovremeni, godišnji odmor. Što to konkretno znači i gdje se najčešće griješi.
"On je stranac, može raditi za manje." Ova rečenica čuje se u kuhinjama, na gradilištima i u logističkim hallovima diljem Hrvatske. I svaki put je pogrešna — i zakonski i etički.
Od dana kada strani radnik potpiše ugovor i dobije dozvolu za rad u RH, na njega se primjenjuje isti zakonski okvir kao i na svakog domaćeg radnika. Nema iznimke, nema posebne kategorije, nema dogovora "ispod stola" koji bi bio zakonit.
Minimalna plaća 2026: 1.050 € bruto
Od siječnja 2026. minimalna plaća iznosi 1.050 € bruto, što je povećanje od 80 € odnosno 8,25% u odnosu na 2025. kada je iznosila 970 €. Rast je kontinuiran — 2024. je bila 840 €, 2023. godine 700 €.
Ova minimalna plaća vrijedi za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj — bez obzira na sjedište poslodavca, bez obzira je li radnik domaći, iz EU-a ili iz treće zemlje. Nije bitno ni je li ugovor na neodređeno ili određeno. Nije bitno ni je li radnik iz BiH, Nepala ili Indije.
Neto iznos minimalne plaće (za jednostavne porezne situacije): oko 770–800 € ovisno o osobnom odbitku i prijavištu radnika.
Koja prava ima svaki strani radnik
Zakon o radu ne pravi razliku. Svaki radnik u RH, bez obzira na državljanstvo, ima pravo na:
Jednaku plaću — za isti posao, iste uvjete i isto radno mjesto, plaća mora biti jednaka domaćem radniku. Nema zakonskog mehanizma kojim bi se strancu smjela isplatiti manja plaća za isti rad.
Prekovremeni rad s uvećanjem — svaki sat iznad 40 sati tjedno mora biti plaćen s uvećanjem od najmanje 50%, osim ako kolektivni ugovor ne predviđa drukčije (ali ne niže).
Godišnji odmor — minimum 4 tjedna (20 radnih dana) godišnje, uz puno pravo na plaćeni odmor. Radnici koji tek dolaze stječu pravo na godišnji odmor proporcionalno za prvu godinu.
Otkazni rok — radnik ima pravo na otkazni rok jednak domaćem radniku. Dogovor da "stranac može otići ili biti otpušten odmah bez naknade" nije pravno valjano.
Pravo na sindikalno organiziranje — strani radnici mogu biti članovi sindikata i koristiti se svim njihovim uslugama.
Gdje se griješi — i zašto inspekcija dolazi
Najčešće nepravilnosti koje inspekcija rada pronalazi u tvrtkama sa stranim radnicima:
- Isplata ispod minimalne plaće uz objašnjenje da je "uračunat smještaj" — smještaj se može uračunati samo uz pisani pristanak radnika i samo do određenog iznosa; ne može pokriti razliku do minimalne plaće
- Neplaćeni prekovremeni — posebno čest u turizmu i dostavi
- Rad bez ugovora ili s ugovorom pisanim isključivo na hrvatskom jeziku bez prijevoda
- Oduzimanje putovnice ili dokumenata — apsolutna zabrana, kazneno djelo
Inspekcija rada može privremeno zatvoriti tvrtku, a od 2025. godine nelegalni poslodavci završavaju na "crnoj listi" MUP-a — što znači da sljedećih godinu dana ne mogu tražiti nove radne dozvole.
Nije dovoljno "ne namjeravati" iskorištavati radnike. Dovoljno je ne znati zakon.