Paušalno oporezivanje je popularan oblik poslovanja za preduzetnike u Srbiji. Omogućava fiksne mesečne troškove, jednostavnu administraciju i predvidljivost. Ovaj vodič sadrži ključne informacije za 2025. i 2026. godinu.
Paušalac je preduzetnik koji plaća porez na paušalno utvrđen prihod — fiksni mesečni iznos poreza i doprinosa bez obzira na stvarni promet. Umesto vođenja detaljne poslovne knjige, Poreska uprava donosi rešenje sa unapred određenim iznosom. To omogućava lakšu administraciju i predvidljive troškove.
Dozvoljene delatnosti uključuju usluge i stare zanate: IT programiranje, dizajn, konsalting, edukacija, prevodilačke usluge, frizeri, mehaničari, taksisti i slično.
Nedozvoljene delatnosti: trgovina na malo i veliko, ugostiteljstvo (hoteli, restorani), reklamne agencije (šifra 73.11), finansijsko posredovanje, aktivnosti vezane za nekretnine.
Godišnji promet ne sme preći 6 miliona RSD (kalendarska godina). Prekoračenje ovog limita znači gubitak prava na paušalno oporezivanje — preduzetnik prelazi na vođenje poslovnih knjiga i porez na stvarni prihod.
Kada promet u poslednjih 12 meseci pređe 8 miliona dinara, preduzetnik po zakonu ulazi u sistem PDV-a. Paušalci ne mogu biti obveznici PDV-a, pa ulaskom u PDV prestaje status paušalca.
Poreska uprava proverava da li ste zaista samostalni preduzetnik ili radite kao zamena za zaposlenog. Test sadrži 9 kriterijuma. Ako ispunite 5 ili više kriterijuma u odnosu na jednog nalogodavca, smatrate se nesamostalnim. Posledica je oporezivanje prihoda od tog klijenta kao „ostali prihodi“ po stopi od 20% sa doprinosima (PIO 25,5%, zdravstvo 10,3%).
Kriterijumi uključuju: zabranu rada sa drugim klijentima, preuzimanje rizika od strane nalogodavca, korišćenje prostorija i opreme klijenta, određivanje radnog vremena od strane klijenta i slično.
Mesečni porez i doprinosi kreću se od približno 20.000 do 40.000 RSD, zavisno od delatnosti, opštine i korektivnih elemenata (godine starosti, trajanje poslovanja, zona). Visinu određuje Poreska uprava rešenjem.
Paušalci su dužni da vode Knjigu o ostvarenom prometu (KPO). U nju se hronološki upisuju sve izdate fakture. Evidencija je ključna za praćenje limita od 6 miliona dinara. Može se voditi u papirnom obliku ili elektronski.
Poslovanje sa fizičkim licima: fiskalna kasa je obavezna, osim za specifične delatnosti (advokati, taksisti, veterinarske usluge, pojedini zanati). Poslovanje sa pravnim licima: fiskalna kasa nije potrebna.
Paušalci nisu obavezni da koriste Sistem elektronskih faktura ako posluju sa privatnim sektorom. Obaveza postoji ako posluju sa javnim sektorom (državne institucije).