Nazad
🇷🇸Srbija
Kalkulator
Bruto u netoNeto u bruto
Šta je bruto 1?Šta je bruto 2?Razlika Bruto 1 - Bruto 2
Kako se računa plata?Šta sve ulazi u bruto platu?Šta se oduzima od plate?Primer obračuna plateMinimalna plataProsečna plata
Koji porezi se plaćaju?Penziono i zdravstvenoPoreske stopePorez na zaradePoreske olakšiceNeoporezivi deo plate
Olakšice za decuOlakšice za izdržavane članoveOlakšice za invaliditetPrijava poreskih olakšica
Najčešće greške kod obračunaPregovaranje o bruto platiBruto ili neto?Legalno povećanje plateRazlike u plati po regionima
Rad iz inostranstvaRemote work i poreziRad za stranu firmuDvojno oporezivanje
Kalkulator
Bruto u netoNeto u bruto
Šta je bruto 1?Šta je bruto 2?Razlika Bruto 1 - Bruto 2
Kako se računa plata?Šta sve ulazi u bruto platu?Šta se oduzima od plate?Primer obračuna plateMinimalna plataProsečna plata
Koji porezi se plaćaju?Penziono i zdravstvenoPoreske stopePorez na zaradePoreske olakšiceNeoporezivi deo plate
Najčešće greške kod obračunaPregovaranje o bruto platiBruto ili neto?Legalno povećanje plateRazlike u plati po regionima
Olakšice za decuOlakšice za izdržavane članoveOlakšice za invaliditetPrijava poreskih olakšica
Rad iz inostranstvaRemote work i poreziRad za stranu firmuDvojno oporezivanje

Kako se računa plata: Neto u bruto

Pretvaranje neto plate (iznosa koji radnik prima na račun) nazad u bruto platu ("Bruto 1") je složeniji proces. Budući da se porezi i doprinosi obračunavaju na bruto iznos, izračun neto u bruto zahteva rešavanje obrnute matematičke operacije.

Zašto je obrnuti izračun kompleksniji?

Prilikom izračuna od bruto prema neto iznosu, koraci i procenti se primenjuju linearno. Međutim, kada krećemo od neto iznosa:

  • Ne znamo unapred poresku osnovicu, jer porez zavisi od bruto iznosa koji tražimo.
  • Poreska olakšica (neoporezivi deo) dodatno komplikuje formulu, pogotovo kada neto iznos "preskače" različite poreske razrede (ako postoje više stopa).
  • Stope poreza zavise od poreske osnovice koju tek treba da utvrdimo.

Princip obrnutog izračuna

Algebarski pristup (Formula)

Izračun se obično rešava postavljanjem jednačine gde je "Bruto" nepoznanica (X). Računarski programi (kalkulatori) postavljaju jednačinu zasnovanu na poznatom neto iznosu, faktorima neoporezivog dela i lokaciji, te algebarskim manipulacijama "izvlače" X (Bruto iznos).

Ovaj pristup zahteva da program unapred proveri u koji poreski razred upada traženi bruto iznos na osnovu procenjenog neto iznosa.

Iterativni pristup ("Pogađanje")

Mnogi računarski sistemi pojednostavljuju ovaj problem koristeći tzv. iterativni pristup ili brute-force metodu bliskog pogađanja.

  1. Pretpostavi se neki "Bruto" iznos (npr. Neto podeljen sa 0.7).
  2. Izračuna se "Neto" iz tog pretpostavljenog Bruto iznosa.
  3. Uporedi se dobijeni Neto sa traženim Netom.
  4. Ako postoji razlika, Bruto se lagano poveća ili smanji.
  5. Postupak se ponavlja (iterira) u milisekundama sve dok izračunati neto tačno ne odgovara traženom neto iznosu.

Zašto je važan Bruto 2 (Ukupni trošak)?

Kada pregovarate o plati govoreći o neto iznosu, poslodavac na umu uvek ima tzv. Bruto 2. Iako pregovarate o novcu koji ćete vi dobiti, stvarni trošak za firmu za vašu poziciju biće značajno viši zbog doprinosa koji se plaćaju na platu (na teret poslodavca), odnosno povrh vašeg ugovorenog Bruto 1 iznosa.

© 2026 Kalkulator Plaće. Sva prava pridržana.

Politika Privatnosti