Nasljedstvo iz inozemstva — Hrvati u dijaspori i imovina u više zemalja

Tata je živio 30 godina u Njemačkoj. Ima apartman u Splitu i štednju u Deutsche Banku. Umro je u Münchenu. Nasljednici su u Hrvatskoj i Kanadi. Čije pravo važi? Koji sud je nadležan? Kojoj državi platiti porez? Ovakvi slučajevi su sve češći — i pravno su složeniji nego što se čini.

EU Uredba 650/2012 — okvir za Europu

Od 17. kolovoza 2015. u svim državama EU (osim Irske, Danske i UK) važi EU Uredba o nasljeðivanju (EU) br. 650/2012. Hrvatska je implementirala Zakon o provedbi ove Uredbe.

Cilj Uredbe: kad Europljani umiru u drugoj EU državi ili imaju imovinu u više zemalja, jedan sud i jedno pravo rješavaju cijeli predmet — ne svaka država zasebno.

Osnovno pravilo: mjerodavno je pravo države gdje je pokojnik imao uobičajeno boravište u trenutku smrti. To znači: Hrvat koji je 20 godina živio u Münchenu, umre u Münchenu — primjenjuje se njemačko nasljedno pravo na cijelu ostavinu, uključujući apartman u Splitu.

Professio juris — pravo izbora

Uredba dopušta profiessio juris — izbor mjerodavnog prava. Svaka osoba može u oporuci izjaviti da želi da njezino nasljeðivanje uredi pravo države čiji je državljanin, bez obzira na mjesto boravišta.

Primjer: Hrvat koji živi u Njemačkoj može u oporuci napisati: "Odabirem primjenu hrvatskog prava na moje nasljeðivanje." U tom slučaju, cijela ostavina — i imovina u Njemačkoj i apartman u Splitu — ide prema Zakonu o nasljeðivanju RH.

Ovo je korisno ako:

• Hrvatska nasljedno pravo pogoduje vašim nasljednicima više od zakona zemlje boravišta
• Imate složenu obitelj (djeca iz više veza) i hrvatska pravila su jasnija za vašu situaciju
• Želite da jedan (poznati) sustav uredi sve

Europska potvrda o nasljeðivanju

Ako se nasljeðivanje rješavalo u jednoj EU državi, ali nasljednici ili imovina su u drugoj, Europska potvrda o nasljeðivanju (ECS) je dokument koji dokazuje status nasljednika u svim EU državama.

Praktičan primjer: brat koji živi u Beču nasljeðuje apartman u Splitu. Austrijski ostavinski sud izdaje ECS koji se predaje hrvatskom ZK odjelu — bez ponovnog dokazivanja tko je nasljednik.

Porez — tu Uredba ne pomaže

EU Uredba ne regulira poreze. Svaka država naplaćuje porez prema vlastitim pravilima.

U Hrvatskoj, porez na nasljedstvo:

• Nasljednici I. grupe (bračni drug, djeca, roditelji, posvojeni): 0%
• Nasljednici II. i III. grupe: 4% na vrijednost naslijeðene imovine (nekretnine, pokretnine, novac)

Ako naslijeðujete imovinu u Njemačkoj i živite u Njemačkoj, plačate njemački Erbschaftsteuer — koji ide i do 50% za dalje srodnike, iako su i za bliže srodnike značajno niži porezi.

Ako naslijeðujete nekretninu u Splitu, a živite u Frankfurtu, možete biti dužni platiti porez i u RH i u Njemačkoj — no bilateralni sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (koji RH ima s većinom EU zemalja) to reguliraju.

Savjet: kod imovinskih predmeta s prekograničnim elementom, konzultirajte odvjetnika ili poreznog savjetnika koji poznaje obje jurisdikcije.

---

Izvori i dodatno čitanje

• EU Uredba 650/2012 o nasljeðivanju — EUR-Lex
• Planiranje prekograničnog nasljedstva u EU — Your Europe
• Uredba o nasljeðivanju — P-portal
• Prava u nasljeðivanju u drugoj EU državi — MPUDT
• Zakon o provedbi EU Uredbe 650/2012 — Zakon.hr