Obveze poslodavca pri prijavi stranog radnika na HZZO, što se događa kod bolovanja i ozljede na radu, i kako funkcionira zdravstvo za radnike iz trećih zemalja.
Strani radnik dolazi u Hrvatsku, potpisuje ugovor, kreće na posao — i drugi dan si polomi ruku na gradilištu. Tko plaća? Što mu pripada? Je li uopće osiguran?
Za mnoge poslodavce to je trenutak kad shvate da nisu ni razmišljali o tome. Ovaj tekst odgovara na ta pitanja unaprijed.
Tko je obvezan osigurati stranog radnika
Svaki strani radnik koji u RH radi na temelju ugovora o radu mora biti prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje kod HZZO-a. Bez iznimke — vrijedi za radnike iz EU, EGP-a, Švicarske, UK-a, i za radnike iz trećih zemalja (BiH, Srbije, Nepala, Filipina...).
Obveznik prijave je poslodavac, ne radnik. Rok za prijavu: 8 dana od dana početka rada. Kasni se — kaznit ćete se. Nije pitanje hoće li inspekcija doći — pitanje je kada.
Prijava se podnosi u bilo kojem regionalnom uredu ili područnoj službi HZZO-a. Uz prijavu idu: kopija ugovora o radu i kopija dozvole za boravak i rad.
Doprinosi: što plaćate i koliko
Doprinosi za zdravstveno osiguranje u 2026. za radnika s bruto plaćom 1.050 € (minimalna plaća):
- Zdravstveno osiguranje na teret poslodavca: 16,5% od bruto plaće = ~173 €/mj.
- Povrh toga: doprinos za mirovinsko (stup I: 15%, stup II: 5%) — na teret radnika, oduzima se od bruto
Ukupni trošak poslodavca za radnika s minimalnom plaćom je dakle ne 1.050 €, već oko 1.223 € — jer doprinose na zdravstveno i MO I stup plaćate vi.
Bolovanje: 42 dana na vaš teret
Kod bolesti ili ozljede, prvih 42 dana bolovanja ide na teret poslodavca. Nakon toga, trošak preuzima HZZO — ali isplata i dalje ide kroz vas (vi isplatite naknadu radniku, a HZZO vam je refundira).
Za invalide rada: prvih 7 dana na teret poslodavca, ostatak HZZO.
Naknada za bolovanje iznosi 70% od osnove za bolest, 100% za ozljedu na radu ili profesionalnu bolest.
Praktična implikacija: ako vaš strani radnik bude bolestan 60 dana, vi ste pokrili prvih 42 dana vlastitim novcem. Planirajte to u troškovima.
Što je s radnicima iz zemalja s kojima RH ima ugovor o socijalnom osiguranju
Hrvatska ima potpisane bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju s nizom zemalja — uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, ali i s dalekima poput Kanade, Australije, Turske i Izraela.
Za radnike iz tih zemalja postoje posebna pravila o tome gdje se plaćaju doprinosi — uglavnom u državi zaposlenja (RH), ali s prenosivim pravima u matičnu državu. Radnik koji je bio osiguran u BiH, pa dođe raditi u HR, ne gubi staž — staž se zbraja.
Za radnike iz Nepala, Filipina i Indije — nema bilateralnog sporazuma. Oni se osiguravaju isključivo u RH za trajanje rada, bez portabilnosti.
Zdravstveni pregled kao uvjet za dozvolu
Posebno za prvi zahtjev: radnik mora priložiti potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu te dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu kod županijskog zavoda za javno zdravstvo ili HZJZ-a. To nije isti pregled kao sistematski koji domaći radnici obavljaju kod medicine rada — i nije jeftino.
Troškovi zdravstvenog pregleda variraju od 50 do 150 €, ovisno o zavodu i opsegu. Poslodavac ih ne mora platiti po zakonu, ali mnogi ih pokrivaju kao dio paketa privlačenja radnika.