Ekološka naknada ili porezna taktika: kad zeleni porezi pune proračun umjesto okoliša
Hrvatska i EU ubiru milijarde eura 'ekoloških' poreza, ali koliko od toga zaista ide na zaštitu okoliša? Odgovor je neugodan.
Svaki put kad natočite gorivo, na računu piše "naknada za zaštitu okoliša". Zvuči konstruktivno. Plemenito, čak. No ta naknada rijetko ide tamo gdje joj ime kaže.
Novac uglavnom završi u općem proračunu. Ispod šminke zelene terminologije krije se stara porezna logika: uberi što možeš, rasporedi prema potrebi. Okoliš pričekaj.
Što je zapravo naknada za zaštitu okoliša
U Hrvatskoj goriva na tržištu nose više vrsta nameta. Trošarina, PDV, naknada za korištenje cesta — i "naknada za zaštitu okoliša" propisana Zakonom o zaštiti okoliša. Formalno, ta naknada treba financirati ekološke aktivnosti. Praktično, slika je zamućenija.
FZOEU — Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost — prima dio tih sredstava i raspoređuje ih na programe toplinske obnove zgrada, solarne panele, sustave za obradu otpadnih voda. Fond postoji, radi, objavljuje izvještaje. Ali nije jedini odredišni džep.
Znatan dio "zelenih" prihoda prolazi kroz opći proračun i miješa se s ostalim javnim rashodima. Ministarstvo financija tada odlučuje prioritete — a klimatska politika rijetko pobijedi u natjecanju s mirovinama, zdravstvom i servisiranjem duga.
Brojke koje nikad ne vide naslovnice
Eurostat svake godine mjeri udio okolišnih poreza u BDP-u europskih zemalja. Hrvatska se kreće oko prosjeka EU — otprilike 2,2 do 2,5 posto BDP-a godišnje dolazi iz okolišnih nameta (energija, promet, resursi).
Zvuči solidno. Ali koliko od toga stvarno ide na okoliš?
Prema analizama Europske agencije za okoliš, samo oko 10 do 15 posto ukupnih prihoda od okolišnih poreza u EU-u ima zakonom jamčenu namjenu za ekološke svrhe — tzv. earmarking. Ostatak odlazi u opće rashode. Hrvatska je blizu tog prosjeka, a neke godine i ispod njega.
Grafikon ne laže: osam od deset eura "ekološkog" poreza ne financira nikakav ekološki program. Financira državu.
Načelo "zagađivač plaća" — teorija vs. stvarnost
Europska okolišna politika počiva na načelu da onaj tko zagađuje snosi troškove štete. Na papiru je to pravedna logika. Naftna kompanija zagađuje, plaća naknadu, novac obnovi prirodu.
U praksi, zagađivač plaća — ali ne za sanaciju štete. Plaća za državni proračun koji je te godine kratko za mirovine ili autoceste. Korelacija između naplaćenih naknada i stvarnih programa zaštite okoliša slaba je i nikad zakonom zajamčena u punom iznosu.
Postoje iznimke. Švedska je uvela porez na ugljik — 100 posto prihoda vraća se građanima kroz smanjenje poreza na dohodak. Porez je visok (oko 130 eura po toni CO₂), ali prihodi ne financiraju državni aparat nego izravno kompenziraju trošak građanima. Rezultat: Švedska ima jedne od najnižih emisija po stanovniku u EU, a ekonomija raste.
Hrvatska nema sličan mehanizam. Ni sličnu raspravu.
Green Deal u brojkama — tko zapravo plaća
Europski zeleni plan obećava Europsku uniju klimatski neutralnom do 2050. Hrvatska je potpisala, prilagodila zakone, dobiva europske fondove. Sve izgleda u redu.
No pogled na domaće financiranje prikazuje drugačiju sliku. FZOEU godišnje raspolaže s nekoliko stotina milijuna kuna (sada eura), što je tek djelić ukupnih okolišnih prihoda koje Hrvatska prikupi. Ostatak se ne može pratiti jer nije namijenjen — uđe u proračun, izađe kao plaće, transferi, kapitalni projekti koji možda imaju zelenu komponentu, a možda nemaju.
Europska komisija to zna. Njezini preporuku za Hrvatsku redovito uključuju poziv na "fiskalnu zelenu reformu" — ali to ostaje preporuka, ne obveza.
Rezultat: Hrvatska ubire ekološke poreze temeljitije nego što razvija ekološku politiku.
Možda je najdirektnije to ovako formulirati: "naknada za zaštitu okoliša" funkcionira kao porez s dobrim PR-om. Puni proračun, a okoliš čeka bolji trenutak — koji redovito nikad ne dođe.
Izvori i dodatno čitanje
- FZOEU — Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost — godišnji programi i izvještaji o namjeni sredstava
- Eurostat — Environmental taxes statistics — udio okolišnih poreza u BDP-u po državama EU
- Europska agencija za okoliš — Environmental fiscal reform — analiza earmarkinga i zelene porezne reforme
- Ministarstvo financija RH — Proračun u malom — pregled prihoda i rashoda državnog proračuna
- OECD — Taxing Energy Use 2019 — komparativna analiza oporezivanja energenata
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13 i izmjene) — zakonska osnova naknade za zaštitu okoliša