Zlatna groznica: zašto Hrvati sve više kupuju zlatne poluge — i ima li to smisla
Hrvati su 2024. uložili 350 milijuna eura u fizičko zlato. U 2025. prognoza je milijarda. Što stoji iza tog trenda i je li kasno za ulazak?

Pred dvije godine čovjek koji kupuje zlatnu polugu bio je zanimljiva iznimka. Danas je to gotovo banalna tema na obiteljskim ručkovima: netko je kupio, netko razmišlja, netko već žali što nije ranije.
Nije to intuicija ili moda. Iza toga stoje brojevi.
Koliko novca Hrvati stavljaju u zlato
U 2024. godini Hrvati su u fizičko investicijsko zlato uložili oko 350 milijuna eura. Prema procjenama Auro Domusa, jednog od vodećih domaćih dealera, 2025. bi mogla biti rekordna: prognoza je da ukupno ulaganje prijeđe milijardu eura — gotovo trostruko više nego godinu ranije.
Razlog nije sentimentalan. Razlog je matematički.
Cijena zlata u eurima porasla je 2024. godine za 34,2% — i to je bila sedma uzastopna godina rasta. U 20-godišnjem prosjeku, zlato donosi godišnji povrat od preko 9%. Usporedbe radi, štednja u banci nudi 3–4%.
Zašto se baš sada toliko kupuje
Tri su motora koja pogone potražnju istovremeno.
Prvo, geopolitika. Ratovi u Europi i na Bliskom istoku, tenzije oko Tajvana, nestabilnost dolara kao globalne rezervne valute — sve to tjera privatne ulagače prema imovini koja nije ničiji dug i ne ovisi o nijednoj vladi.
Drugo, porezna povlastica. Investicijsko zlato u Hrvatskoj je oslobođeno PDV-a pri kupnji i poreza na kapitalnu dobit pri prodaji. To je osobitost koja vrijedi na razini cijele EU — i koja ga čini atraktivnijim od dionica ili fondova, gdje se na dobitak plaća 10%.
Treće, čista i jednostavna pohlepa — u dobrom smislu. Kad vidite da je nešto u sedam uzastopnih godina raslo, i da vam susjed pokazuje polugu koju je kupio za pola cijene, počnete ozbiljno razmišljati.
Ima li smisla ulaziti sada
Pitanje koje svaki novi kupac postavlja: je li kasno?
Analitičari s Londonske burze plemenitih metala (LBMA) prognoziraju da bi zlato moglo dosegnuti 7.000 USD po unci do 2030. — što je rast od oko 160% s trenutnih razina. To nije garancija, to je tržišna prognoza.
Zlato nema dividende, ne generira prihod, i može godinama stagnirati — što se i događalo između 1980. i 2000. Nije zamjena za diversificirani portfelj, nego dio njega.
Ali za Hrvate koji su godinama držali novac na računima s negativnom realnom kamatom dok je inflacija jela kupovnu moć — pa, poluga od 100 grama odjednom ne izgleda tako egzotično.
Izvori i dodatno čitanje
Plus d'articles
- mirovinainvalidnost
Invalidska osiguranja i mirovina — što se dešava ako postanete nesposobni za rad
29 mai 2026
- zdravstvoradni-odnos
Bolovanje i gubici dohotka — što vam zapravo plaća tijekom bolovanja
29 mai 2026
- zdravstvofinancije
Privatna vs javna zdravstva — kada je privatni doktor zapravo jeftiniji
29 mai 2026