Posebnosti zapošljavanja radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije: jezik, troškovi, zakonska procedura i zašto su oni i dalje broj jedan u RH.
U 2025. godini Bosna i Hercegovina zadržala je prvo mjesto po broju izdanih radnih dozvola u Hrvatskoj — 32.225 dozvola. Odmah iza je Nepal s 31.708. Srbija je na četvrtom mjestu s 24.278.
Zašto su radnici iz susjednih zemalja i dalje najzastupljeniji? Odgovor je jeftiniji i brži proces, zajednički jezik i kulturna bliskost koja smanjuje trenje u timu.
I BiH i Srbija su — treće zemlje
Neka vas ne zavara geografska blizina. I Bosna i Hercegovina i Srbija su, u smislu europskog prava, treće zemlje — iste kategorije kao Nepal ili Filipini. To znači da radnici iz tih zemalja trebaju punu proceduru: radnu dozvolu, jedinstven dozvolu za boravak i rad, test tržišta rada (ili izuzeće od njega).
Nema posebnog "ex-Yu" sporazuma koji bi automatski olakšavao zapošljavanje. Ono što radnike iz BiH i Srbije čini praktičniji izborom su uglavnom neformalne prednosti — isti jezik, poznata kultura rada, manji troškovi dolaska i lakša komunikacija s obitelji kod kuće.
Što ih čini povoljnijim od radnika iz Azije
Jednokratni administrativni troškovi po radniku iz BiH ili Srbije kreću se između 300 i 700 € — bez smještaja i agencije. Radnici iz Azije koštaju 800–1.800 € samo zbog viznih troškova i putnih troškova do RH.
Uz to, radnici iz BiH i Srbije:
- govore jezik koji svi u firmi razumiju
- razumiju poslovnu kulturu i ne trebaju kulturnu adaptaciju
- lakše rješavaju administrativne formalnosti (nisu im potrebni prevoditelji)
- mogu se lakše vratiti kući između sezona
Kada nema testa tržišta rada
Test tržišta rada (TTR) — provjera postoji li nezaposlena domaća osoba s istim kvalifikacijama — obvezno je ishoditi za sva nova zapošljavanja. Ali postoje iznimke koje su posebno korisne pri zapošljavanju radnika iz BiH i Srbije:
- Deficitarna zanimanja s HZZ-ove liste (kuhari, vozači, građevinari, električari, vodoinstalateri, IT...)
- Turizam, ugostiteljstvo, poljoprivreda i šumarstvo do 90 dana u kalendarskoj godini — bez TTR-a
- Produljenje dozvole za istog poslodavca i istog radnika — bez TTR-a
Praksa pokazuje da se većina radnika iz BiH i Srbije zapošljava upravo u sektorima koji su na listi deficitarnih ili koji koriste sezonsku iznimku. U tom slučaju TTR ispadne iz procedure i cijeli proces se skraćuje.
Što poslodavci često ne znaju
Jedna od najčešćih pogrešaka: odgađanje zahtjeva do kraja travnja za ljetnu sezonu. MUP zakonski ima 90 dana za odluku. Čak i uz bržu obradu deficitarnih zanimanja, to znači da zahtjev koji stigne u travnju može biti riješen tek u srpnju — sred sezone.
Planiranje znači: zahtjevi za ljetnu sezonu idu van u siječnju-veljači. Zahtjevi za zimsku sezonu u rujnu.
Druga česta greška: pretpostaviti da isti radnik koji je radio prošle sezone automatski "ima dozvolu". Dozvola ima rok valjanosti. Produljenje nije automatsko — mora se zatražiti, idealno 60 dana prije isteka.