Hrvatska oporezuje energente za grijanje po posve različitim pravilima — tko tu zapravo plaća manje i zašto EU želi sve promijeniti do 2033.
Siječanj. Temperatura pada ispod nule, a vlasnik starije kuće negdje u Slavoniji naručuje isporuku lož ulja. Tankera stigne, gorivo završi u spremniku — i sve izgleda potpuno legitimno. Negdje drugdje, vozač traktora koji se zna snaći odlazi po "grijačko gorivo" po cijeni daleko ispod dizela. Jedina razlika? Boja goriva i papir koji kažu kako ga koristiš.
Hrvatska oporezuje energente za grijanje na način koji nagrađuje neke, zanemaruje druge i ostavlja trećima dovoljno prostora da zaobiđu sustav. Nije to slučajnost — to je nagomilano desetljeće odluka. Svaka ima svoju logiku, ali zajedno stvaraju tržišni kaos.
Lož ulje: snižena trošarina s rupicom
Lož ulje (ekstra lako loživo ulje, EL-EL) tehnički je isti produkt kao dizel — iste ugljikovodike, slična energetska gustoća. Razlika je u tome što ga Zakon o trošarinama tretira drukčije. Na gorivo koje završi u spremniku za grijanje plaća se smanjena trošarina: oko 0,08–0,15 EUR/L, nasuprot gotovo 0,44 EUR/L na motorni benzin ili dizel.
To je namjerna politika. Grijanje domova trebalo bi biti pristupačno, posebno za ruralna kućanstva koja nemaju pristup plinskoj mreži. Logika je solidna. Problem je izvođenje.
Lož ulje se po propisima oboji crvenim bojilom — otuda naziv "crveni dizel". Inspekcija može zaustaviti vozilo i testirati gorivo u spremniku. Ako je crveno, kazna stiže. Ali inspekcija ne može biti svuda. A razlika u cijeni između lož ulja i dizela toliko je velika da se isplati riskirati — neko kalkulira, napuni traktor, i vozi.
Porezna uprava i carinska uprava povremeno prijavljuju nalaze, ali sistemski podaci o opsegu zlouporabe nisu javno dostupni. Stručnjaci procjenjuju da je siva zona realna — samo nije kvantificirana.
Prirodni plin: PDV koji ovisi o sezoni i namjeni
Kućanstva koja se griju plinom nalaze se u povoljnijem fiskalnom položaju. Prema Zakonu o PDV-u, isporuke prirodnog plina za grijanje kućanstava podliježu sniženoj stopi PDV-a od 5% — ne standardnih 25%.
To je jedna od sniženih stopa koje Hrvatska primjenjuje na "komunalne" energente. U praksi znači da račun za plin koji dobivate zimi sadrži manje PDV-a nego kad biste isti plin trošili kao poduzetnik koji nije oslobođen poreza na dohodak/dobit.
Trošarine na prirodni plin postoje, ali su relativno niske i u skladu s EU minimalima. Ukupno gledano, plin za kućanstva je porezno relativno povoljno tretiran — što je donekle paradoksalno jer je fosilni izvor energije, ali iza toga stoji politička odluka o socijalnoj dostupnosti grijanja.
Peleti i biomasa: zeleni favorit
Peleti su, barem po poreznom tretmanu, u boljem položaju od fosilnih goriva. PDV na pelete iznosi 5% — ista snižena stopa kao na plin za kućanstva, ali bez trošarine kakva postoji na tekuća fosilna goriva.
Logika je da je biomasa obnovljivi izvor energije, pa zaslužuje blaži porezni tretman. EU to načelno podupire, ali s ogradama: samo biomasa koja zadovoljava kriterije održivosti (certificirano porijeklo šumskog materijala, standardi emisija) može računati na povoljniji tretman u budućnosti.
U praksi su peleti u porastu popularnosti u Hrvatskoj, djelomično zbog toga što su posljednjih godina bili cjenovno konkurentni — posebno kada je cijena plina skočila 2021.–2022. Tko je tada grijao peletima, imao je bolju situaciju. No i tržište peleta nije imuno na fluktuacije: lančana potražnja iz cijele Europe u kriznim sezonama može podici cijenu i onima koji su mislili da su sigurni.
Ugrađivanje peć na pelete uz zamjenu starog kotla daje pravo i na subvencije — Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povremeno raspisuje natječaje. Kombinacija nižeg PDV-a i mogućih poticaja čini pelete zanimljivim izborom, posebno za kućanstva koja su odvojena od plinske mreže.
Što EU mijenja — i zašto je to problem za Hrvatsku
Europska komisija godinama pokušava revidirati Direktivu o oporezivanju energenata (Energy Taxation Directive). Ključna ideja reforme: energenti bi trebali biti oporezovani razmjerno svojoj energetskoj vrijednosti i ugljičnom otisku — ne prema tome jesu li tekući, plinoviti ili kruti.
U praksi to znači pritisak da se snižene trošarine na lož ulje postupno ukinu ili izjednače s onima na dizel. Reformirani okvir predviđa prijelazno razdoblje do 2033. godine, s opcijom odgode za kućanstva u energetskom siromaštvu.
Za Hrvatsku je to osjetljivo pitanje. Znatan dio stanovništva, posebno u ruralnim krajevima, nema pristup plinskoj mreži i ogrijan je lož uljem ili drvetom. Nagli porast troškova grijanja direktno bi pogodio te obitelji. Hrvatska je to isticala u pregovorima, i pitanje je na koji način će prilagodba biti provedena — gradualnim povećanjem trošarina ili kompenzacijskim mjerama za ranjive kategorije.
Toplinskim pumpama idu u prilog i porezna politika i trendovi — njihov electricitet se oporezuje, ali po stopama koje nisu usporedive s fosilnim gorivima, a energetska učinkovitost kompenzira razliku. Fond za zaštitu okoliša subvencionira ugradnju toplinskih pumpi u sklopu mjera energetske obnove, a od 2024. postoji i mogućnost kombiniranja s europskim sredstvima kroz Nacionalni plan oporavka.
Porezni labirint grijanja nije nastao zlonamjerno. Nastao je iz desetljeća parcijalnih odluka — svaka racionalna u trenutku donošenja, ali zajedno nekoherentna. Kućanstvo koje se grije peletima plaća manje PDV-a od onoga koje grije strujom. Vlasnik stare kuće bez plina plaća nižu trošarinu, ali i riskira da ga netko bez skrupula proda gorivo s upitnom namjenskom oznakom. A EU sat otkucava prema 2033. Tko se tada bude grijao fosilnim gorivima, platit će skuplje. Tko bude prešao na obnovljive izvore — malo manje.
Izvori i dodatno čitanje
- Zakon o trošarinama (NN 106/18 i izmjene) — Zakon.hr, trošarinske stope na energente
- Zakon o PDV-u — snižene porezne stope — Zakon.hr, čl. 38. i Prilog IV
- Ministarstvo financija RH — porezni propisi — mfin.gov.hr
- HERA — regulacija tržišta energije — Hrvatska energetska regulatorna agencija
- European Commission — Energy Taxation Directive reform — taxation-customs.ec.europa.eu
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost — Mjere energetske obnove — fzoeu.hr