Ugljični otisak interneta: jedan ChatGPT upit troši 10× više struje od Google pretrage
AI data centri mogli bi proizvesti do 79 milijuna tona CO₂ u 2025. Streaming na TV-u troši 90× više energije nego na mobitelu. Što naše digitalne navike zapravo troše?
Zamislite struju koju troši grad srednje veličine — Rijeka, Osijek, Split. Sada zamislite da cijela Irska troši 21% svoje ukupne struje samo na data centre. Do 2026. taj postotak može biti 32%.
Internet ne radi na magiji. Radi na struju — ogromne količine struje koje hladi servere, osvjetljava zaslone, prenosi podatke kroz kabele koji opasavaju planet. A s AI-em koji eksponencijalno raste, taj trošak se povećava brže nego ikad.
Nijedan od tih podataka nije povod za paniku. Ali jesu povod za informiran pogled na ono što se zapravo zbiva — i na neke nelagodne kompromise koji dolaze.
Jedan Google upit vs. jedan ChatGPT upit
Googlerova pretraga koristi oko 0,3 watt-sata (Wh) struje. Prosječan ChatGPT upit koristi 0,34 Wh. Na papiru, razlika je minimalna — manje od 20%.
Ali ta usporedba je obmanjujuća. Google pretraga vraća listu linkova; vi čitate, kliknete, pronađete. ChatGPT generira kompleksan, dulji odgovor — i to generiranje je computationally intenzivno. Kompleksniji upiti s dugim odgovorima mogu trošiti znatno više od medijalne vrijednosti od 0,34 Wh.
Za kontekst: Googleov broj od 0,3 Wh je procjena cjelokupnog lanca — od servera do korisnikova zaslona, uključujući mrežni overhead. Anthropicov i OpenAIev sustav nije transparentno objavio usporedive podatke, što otežava precizne usporedbe. MIT Technology Review iz svibnja 2025. je zaključio da AI sustavi troše "znatno više" od tradicionalnih pretraga, ali konkretni podaci variraju ovisno o metodologiji.
Ono što je jasno: kad upotrebljavate generativni AI svakodnevno — višestruki razgovori, upiti, generiranja — kumulativni trošak je znatno veći od ekvivalentnog broja pretraga.
AI data centri: razmjer koji je teško zamisliti
AI sustavi koji rade u data centrima mogli bi generirati između 32,6 i 79,7 milijuna tona CO₂ u 2025. To je, na donjem kraju, otprilike kao Norveška cijela — i to samo za AI, ne cijeli internet.
4,4% sve električne energije u SAD-u odlazi na data centre. 21% Irske struje troše data centri — zemlja koja je postala dom Googleovog, Facebookovog i Microsoft-ovog europskog infrastruktura zbog povoljnog poreznog okruženja i klimatskih uvjeta za hlađenje. Taj postotak je viši od Irske industrije (koja iznosi oko 19%).
AI-specifični serveri u SAD-u potrošili su 53-76 TWh u 2024. Do 2028., projekcije govore o 165-326 TWh — što je jednako cjelokupnoj potrošnji struje u Australiji.
Strategija vodenih kapaciteta za hlađenje nije ni malo ugodna: AI sustavi mogli bi koristiti 312,5-764,6 milijardi litara vode za hlađenje u 2025. Da vizualiziramo — to je količina godišnje svjetske produkcije flaširane vode.
Streaming: razlika je u ekranu, ne u sadržaju
Netflix, YouTube, Disney+ — streaming sektor je odgovoran za znatan dio prometa podataka i energetske potrošnje interneta. Ali ono što iznenadi većinu: energija se troši uglavnom na strani korisnika, ne servera.
Streaming na 50-inčnom TV-u troši oko 4,5 puta više energije nego isti sadržaj na laptopu i 90 puta više nego na smartphoneu. Razlog je jednostavan: veći zaslon, veći panel, veća potrošnja struje. Server koji šalje isti video je isti bez obzira na vaš uređaj.
Praksa sa stvarnim efektom: gledanje Netflix-a na laptopu umjesto TV-a (dva sata dnevno) smanjuje energetski trosak streaminga za ~80% na godišnjoj razini. Za prosječnu obitelj s EV automobilom koja pazi na emisije — ovo je lako realizirana ušteda.
Hlađenje servera u data centrima čini znatan postotak ukupne potrošnje. Kompanije poput Googlea i Microsofta ulažu u geotermalne i vodne sustave hlađenja koji su efikasniji od klasičnog HVAC-a. Microsoft je čak eksperimentirao s podmorskim data centrima hlađenim oceanskom vodom.
Zelena struja vs. neto nula: važna razlika
Velike tech kompanije — Google, Microsoft, Amazon, Meta — objavljuju ambiciozne ciljeve o "neto nula" emisijama ili "100% obnovljiva energija". Što to zapravo znači?
"100% obnovljiva energija" najčešće znači da kompanija kupuje certifikate o obnovljivoj energiji (RECs — Renewable Energy Certificates) ekvivalentne svojoj potrošnji. Ne znači nužno da serveri rade na solarnoj ili vjetarskoj energiji u realnom vremenu — znači da kompanija financira izgradnju obnovljivih kapaciteta negdje u mreži.
Microsoft je ambiciozniji: cilj je biti "ugljično negativan" do 2030. i ukloniti sav ugljik koji je emitirala od 1975. do 2050. Google cilja na 24/7 bezugljičnu energiju — stvarnu opskrbu obnovljivom energijom u svakom satu dana, svugdje gdje rade data centri. To je znatno zahtjevniji cilj od kupnje certifikata.
AI je, međutim, ubrzao potrošnju brže nego planovi za dekarbonizaciju. Microsoft je 2024. objavio da su mu emisije rasle 29% od 2020. — upravo zbog rasta Azure AI infrastrukture. Google slično: emisije su porasle 48% u 5 godina. Zelene ambicije se sudaraju s AI stvarnošću.
Učinkovitost AI modela: efektivnost vs. rast
Postoji i pozitivna strana ove priče: AI modeli postaju sve učinkovitiji po jedinici korisnog outputa. GPT-4 je bio znatno skuplji za zaključivanje po tokenu od GPT-3.5. Claude 3.5 Sonnet je bio 80% jeftiniji od Claude 3 Opus uz bolje performanse. Treniranje novih modela postaje efikasnije kroz novije arhitekture.
Ali Jevonsov paradoks — ekonomski princip koji kaže da poboljšanje učinkovitosti resursa dovodi do povećanja ukupne potrošnje tog resursa — dramatično se igra u AI prostoru. Uštedite 50% energije po upitu, ali potražnja raste 200%: neto rezultat je više, ne manje energije.
Ta napetost između individualne učinkovitosti i sistemskog rasta je možda najvažnija dimenzija digitalnog ugljičnog traga. Ne možemo je riješiti individualno — zahtijeva sistemski odgovor kroz energetsku politiku, regulativu i strukturne promjene u tome kako tech industrija planira i financira rast.
Za nas individualno? Svjesnost pomaže. Gledanje stripa na TV-u umjesto na mobitelu nema smisla ako je razlog udobnost. Ali razumjeti da naše digitalne navike imaju energetski trag — i da taj trag raste — jest polazna točka za informiranije odluke.
Izvori i dodatno čitanje
Više članaka
- e-otpadrecikliranje
E-otpad: 72 milijuna tona godišnje i samo 20% se pravilno reciklira
1. lipnja 2026.
- sleep trackingwearables
Sleep tracking: vaš smartwatch kaže 23% deep sleep — ali možete li mu vjerovati?
1. lipnja 2026.
- solarni paneliobnovljiva energija
Solarni paneli za kućanstvo 2026.: pravi brojevi, stvarni povrat investicije
1. lipnja 2026.