HNB i zlatne rezerve: koliko zlata ima Hrvatska — i kako smo ga izgubili

Postoje odluke koje izgledaju razumno u trenutku donošenja, a katastrofalne s vremenskim odmakom. Prodaja zlatnih rezervi HNB-a 2001. godine spada u tu kategoriju — s mučnom matematičkom preciznošću.

Prodaja koja je bolna i danas

U 2001., pod vodstvom tadašnjeg guvernera Željka Rohatinskog, Hrvatska narodna banka rasprodala je 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj tržišnoj cijeni od 272 dolara po unci.

Ukupni prihod od prodaje bio je relativno skroman. Današnja vrijednost te iste količine zlata, pri cijeni iznad 3.000 dolara po unci, bila bi višestruko veća — razlika se mjeri u milijardama dolara.

Odluka tada nije bila iracionalna. Zlato je 2001. bilo u dugotrajnom medvjeđem tržištu (pad trajao od 1980.), nosilo je troškove pohrane i osiguranja bez ikakvog prinosa, a Hrvatska je imala prilike za ulaganje tog kapitala. Logika je bila razumna. Timing je bio katastrofalan.

Povratak zlata: ECB uvjet

Hrvatska je bila jedna od rijetkih europskih centralnih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi — što je postalo relevantno pri ulasku u eurozonu krajem 2022.

ECB zahtijeva da svaka nova zemlja članica drži određeni postotak pričuva u zlatu — konkretno, 15% ukupnih pričuva mora biti u plemenitom metalu.

Kako bi ispunila taj uvjet, HNB je krajem 2022. kupio 56.256 unci zlata — oko 1,75 tona — po tada aktualnoj tržišnoj cijeni, za ukupno oko 96 milijuna eura.

Gdje je sada to zlato

Zlatne rezerve HNB-a nisu pohranjene u Zagrebu. Odmah po kupnji, u skladu s ECB pravilima za nove članice eurozone, rezerve su prebačene u Frankfurt — u trezore Europske središnje banke.

Hrvatska nema vlastiti sustav pohrane centralnobankarskog zlata, što je zapravo uobičajeno za manje europske ekonomije: Slovenija, Slovačka i drugi novi eurozonski članovi također drže rezerve u ECB-u ili Banku Engleske.

Što to znači za građane

Ništa, u praktičnom smislu. Zlatne rezerve centralne banke nisu "vlasništvo" građana u smislu koji bi se mogao iskoristiti ili podijeliti. Služe kao dio međunarodnih pričuva koje ECB zahtijeva, i utječu na povjerenje financijskih tržišta u valutu.

Ono što je ostalo od priče iz 2001. je mučna aritmetika: zlato prodano po 272 dolara, kupljeno natrag — simbolično, samo 1,75 tonu — po cijeni deset puta višoj. Lekcija koju Hrvatska narodna banka vjerojatno više nikad neće zaboraviti.

---

Izvori i dodatno čitanje

• Hrvatska obnovila rezerve zlata — Novosti.hr
• HNB kupio dvije tone zlata vrijedne 95 milijuna eura — Nacional.hr
• HNB najprije rasprodao tone zlata u bescjenje — Novi list
• Hrvatska narodna banka kupila gotovo dvije tone zlata — Centar Zlata
• Međunarodne pričuve — HNB