Porez na drugi dohodak: honorari, nagrade i tko plaća previše

Predavali ste na konferenciji. Napisali ste tekst za naručitelja. Dobili ste nagradu na poslu za poseban doprinos. Svaki od tih iznosa zakonski je "drugi dohodak" — i svaki se pri isplati oporezuje automatski, bez pitanja, po stopi koja ne uvažava vašu ukupnu godišnju poreznu situaciju.

Ponekad je to korektno. Ponekad ste platili previše. Razlika leži u tome znate li što tražiti.

Što je "drugi dohodak"

Drugi dohodak (dohodak od nesamostalnog rada koji nije redovna plaća) obuhvaća širok spektar:

• Honorari za autorski rad, intelektualne usluge, predavanja
• Nagrade za radne rezultate iznad neoporezivog praga
• Naknade za rad u nadzornim odborima i upravnim vijećima
• Povremeni ugovori o djelu s fizičkim osobama
• Nagrade i darovi poslodavca iznad propisanog praga
• Određene stipendije i potpore koje premašuju neoporezivi iznos

Zajednički nazivnik: niste zaposlen kod isplatitelja, ali primite nešto od vrijednosti.

Kako se oporezuje pri isplati

Isplatitelj (tvrtka, ustanova, organizacija koja vam plaća honorar) obvezan je pri isplati odmah obračunati i uplatiti porez i doprinose. Vi ne morate ništa — sustav je dizajniran da sve odradi bez vas.

Ali ta "automatičnost" ima cijenu: porez se obračunava po paušalnoj stopi koja ne zna ništa o vašoj godišnjoj poreznoj situaciji.

Konkretno, na bruto iznos honorara tipično se obračunava:

• Doprinos za mirovinsko osiguranje (MIO I. i II. stup): ~20% od bruto
• Porez na dohodak po stopi od 20% od porezne osnovice (bruto minus doprinosi minus osobni odbitak za taj dohodak)
• Prirez (ovisno o општини)

Sve to isplatitelj odradi sam, a vi na račun dobijete neto iznos.

Zašto biste mogli platiti previše

Ovo je ključno: pri isplati honorara isplatitelj primjenjuje osobni odbitak za taj konkretan dohodak — ne uzimajući u obzir koliko ste ukupno zaradili u godini.

Ako su vaše ukupne godišnje primanja (plaća + honorari + ostalo) relativno niske — primjerice, radili ste samo pola godine u zaposlenju, pa primili honorar — moguće je da vam godišnji osobni odbitak nije bio iskorišten u cijelosti. U tom slučaju bi godišnji razrez pokazao manju ukupnu poreznu obvezu nego što je plaćeno kroz akontacije.

Rezultat: povrat.

S druge strane, ako imate visoku plaću i uz nju povremene honorare — ukupni dohodak vas može gurnuti u višu poreznu stopu. U tom slučaju, godišnji razrez može pokazati doplatak, ne povrat. Porezna to neće automatski naplatiti ako ne podnosite DOH, ali obaveza postoji.

Nagrade i darovi — gdje je granica

Nagrade za radne rezultate i darovi poslodavca imaju zakonski prag do kojeg su neoporezivi. Sve iznad toga ulazi u drugi dohodak i oporezuje se pri isplati.

Za 2025. godinu prag za prigodne darove iznosi 66,37 eura (500 kuna u starim iznosima, prilagođeno), a za nagrade za radne rezultate 994,79 eura — ali provjerite aktualne iznose na Poreznoj jer se mijenjaju.

Ako ste primili nagradu iznad praga, poslodavac je već odbio porez. Nema potrebe ništa posebno prijavljivati — osim ako idete na godišnji razrez zbog nekih olakšica.

Stipendije — što je oporezivo, što nije

Stipendije za redovne studente u potpunosti su oslobođene poreza do zakonskog praga. Stipendije za poslijediplomski studij, usavršavanje ili istraživanje imaju drugačije uvjete.

Ako ste primali stipendiju i niste sigurni je li bila ispravno oporezovana — ili nije bila uopće — vrijedi pogledati u ePoreznu portal pod sekcijom primitaka.

Treba li podnositi DOH ako imate samo drugi dohodak?

Za mali broj primitaka — recimo jedan honorar godišnje — obveza podnošenja DOH obrasca ne postoji automatski. Porez je plaćen pri isplati i to je to.

Ali ako postoji razlog za povrat (niske ukupne godišnje primitve, neiskorišten osobni odbitak, uzdržavani članovi koji nisu bili upisani negdje) — podnošenje DOH obrasca je dobrovoljno ali isplativo.

Vrijedi procijeniti: koliko ste ukupno zaradili u godini, koliki je vaš godišnji osobni odbitak, i koliko ste ukupno platili poreza kroz akontacije. Ako je plaćeno više nego što dug iznosi — prijava vam donosi povrat.

---

Drugi dohodak nije "siva zona" i nije problem dok se pravilno oporezuje. Problem je kad se automatski pretpostavi da je plaćen ispravan iznos — a provjera bi pokazala drugačije. Za to vrijedi jednom godišnje uzeti pola sata i pogledati u ePoreznu.

---

Izvori i dodatno čitanje

• Porezna uprava — Drugi dohodak, definicija i obračun — zakonski okvir i primjeri obračuna
• Porezna uprava — Neoporezivi primici — aktualni popis neoporezivih iznosa i pragova
• Zakon o porezu na dohodak — drugi dohodak, čl. 38-43 — zakonski tekst o dohotku koji nije iz radnog odnosa
• ePorezna — Pregled primitaka i odbitaka — prikaz svih isplata i plaćenih poreza za tekuću godinu
• Porezna uprava — Godišnji obračun za primatelje drugog dohotka — kada i kako tražiti godišnji razrez za neplaćene raznike prihoda