Statistike, ankete i konkretni primjeri utjecaja vibe codinga na zapošljavanje, plaće i vrste poslova koji nestaju — i onih koji nastaju.

Početkom 2025. Stack Overflow je objavio da 84% developera koristi ili planira koristiti AI alate. Godinu dana poslije, ista organizacija mjeri nešto drugačije: koji poslovi nestaju, koji nastaju, i tko je pobijedio u toj razmjeni.
Odgovor je manje dramatičan nego što su predviđali pesimisti — ali i manje bezazlen nego što su tvrdili optimisti.
Broj radnih mjesta raste, ali ne za svakoga
Ukupna zaposlenost u tech sektoru porasla je 3,8% u 2025. godini. To nije mali broj — ali kad razgledaš po kategorijama, slika postaje zanimljivija.
Oglasi za pozicije koje traže "AI prompt engineering" ili "AI tool integration" porasli su za 340% između siječnja 2025. i siječnja 2026. Pozicije "junior developer" u dobnoj skupini 22–25 godina, s druge strane, pale su za otprilike 20% od 2022. godine.
Nije da nema mjesta. Ima — samo ne za isti profil koji je bio standardan ulaz u IT industriju prethodne dekade.
Ono što nestaje: čisti implementacijski poslovi. Netko tko je bio plaćen da prepisuje dizajnerove mockup-ove u HTML i CSS, prati JIRA tickete i kopira boilerplate — taj profil pada 17% u broju objavljenih oglasa u 2025. Nije strmoglavo, ali je jasno.
Što developeri zapravo rade s tim alatima
McKinseyjev izvještaj iz prosinca 2025. mjeri nešto konkretno: AI alati smanjuju vrijeme na rutinskim kodnim zadacima za 46%. U praksi, to znači prosječno 3,6 sati tjedno koji se ne troše na pisanje boilerplatea, debugiranje poznatih grešaka i pretraživanje dokumentacije.
Ti sati ne idu na kavu. Idu na dizajn sustava, razgovor s klijentima i pregled AI-generiranog koda.
Tu je i upozorenje koje manje citiraju: gustoća grešaka u produkcijskom kodu raste za 23% kad nema strukturiranog human reviewa AI outputa. Alat je brz. Revizija je neophodna. Developeri koji misle da mogu isporučiti bez provjere — platit će to revertom u 3 ujutro.
Do kraja 2025. procjenjuje se da je 41% svog novog koda u softverskim tvrtkama napisano uz primarnu pomoć AI alata. Nije isporučen bez čovjeka, ali nije ni napisan u glavi čovjeka koji ga potpisuje.
Gdje je Hrvatska u ovoj priči
Hrvatska tech scena reagira sa zakašnjenjem koje nije nenormalno za središte srednje veličine. Podaci s mjesta poput Linka i MojPosao.hr ne bilježe dramatičan pad ukupnih IT oglasa — ali mijenja se što pišu.
Sve češće se u opisu posla vidi fraza "iskustvo s AI alatima" kao prednost ili zahtjev. Rijetko se vidi "tražimo nekog tko će ručno pisati CSS po dizajnerovim specifikacijama".
Veće IT kuće u Zagrebu i Splitu koje rade za inozemne klijente već preusmjeravaju juniorske resurse prema QA, AI promptiranju i tehničkoj komunikaciji s klijentima — jer tu vrijednost dodaje čovjek, ne alat.
Konzultanti koji pomažu malim tvrtkama digitalizirati operacije — frizerski saloni, male maloprodaje, obrtnički servisi — postaju sve traženiji. To je vibe coding nišu koja raste u Hrvatskoj, i nije vezana uz globalne platforme.
Tko je pobijedio
Ne AI, i ne developer koji ignorira AI.
Pobjeđuje developer koji razumije što AI ne može: poslovni kontekst, međuljudsku komunikaciju, osjećaj za ono što klijent stvarno želi nasuprot onome što je opisao. I koji koristi alate da isporuči to dvoje brže.
Profil koji gubi: onaj koji je mislio da je kodiranje samo pisanje sintaksi. Taj posao — mehanički, repetitivni, sintaksni — preuzeo je Cursor.
Tržište rada u tehnici uvijek je nagrađivalo ljude koji razumiju problem, a ne samo alat kojim ga rješavaju. AI nije promijenio to pravilo. Samo je ubrzao selekciju.