Objavljeno 7. srpnja 2026.Aron Balog

Tko u Hrvatskoj bira iPhone, a tko Android: generacijski jaz koji cijena ne objašnjava do kraja

Samsung i dalje vodi hrvatsko tržište s dvostruko većim udjelom od Applea, ali među mlađima diljem Europe iPhone postaje gotovo automatski izbor — i to iz razloga koji nemaju veze samo s cijenom.

Pogled odozgo na Samsung i iPhone telefone položene na travu

Dvoje tinejdžera razmjenjuje poruke u razredu, jedno s iPhoneom, drugo sa Samsungom, i u nekim se zapadnim školskim dvorištima taj detalj pretvorio u pravu malu društvenu dramu — boja mjehurića poruke odlučuje tko je "in", a tko nije. U Hrvatskoj ta drama gotovo da ne postoji, jer ovdje gotovo nitko ne piše SMS-ove; piše se WhatsAppom i Viberom, gdje je svejedno tko ima koji telefon. Ono što u Hrvatskoj ipak postoji jest jasan i mjerljiv jaz u tome tko posjeduje koji telefon — i taj jaz sve manje ima veze samo s cijenom.

Hrvatska i dalje pripada Samsungu

Prema analizi hrvatskog tržišta pametnih telefona za 2024., u zemlji je prodano više od milijun uređaja, što je rast od otprilike 6,9 posto u odnosu na godinu ranije i najviša razina u nekoliko posljednjih godina. Samsung u tom tržištu drži oko 42 posto udjela i stabilno je na prvom mjestu, Apple je s oko 22 posto na drugom mjestu i u rastu, a Xiaomi je treći s otprilike 16 do 17 posto, iako mu je udio u odnosu na 2022. pao.

Samsung i Apple zajedno tako drže oko dvije trećine hrvatskog tržišta, slično kao i u ostatku Europe, s tom razlikom da je Samsungova prednost u Hrvatskoj izraženija nego u zapadnoeuropskim zemljama.

Generacijski jaz koji hrvatske brojke ne hvataju

Domaći podaci ne razlažu kupce po dobi, ali istraživanja iz drugih dijelova Europe i SAD-a pokazuju obrazac koji je teško zanemariti. Prema podacima tvrtke Attein, čak 34 posto svih korisnika iPhonea u SAD-u pripada generaciji Z, dok se svega 10 posto pripadnika te generacije odlučuje za Samsung. U Europi, prema drugom istraživanju, čak 83 posto korisnika iPhonea mlađih od 25 godina kaže da će sigurno nastaviti koristiti taj uređaj i ubuduće.

To nije samo pitanje mode. Mlađi korisnici odrastaju s ekosustavom u kojem su iPhone, AirPods i Apple Watch već posloženi jedni uz druge, a prelazak na Android znači gubitak te uštimane povezanosti — trošak koji se ne mjeri u eurima nego u neugodnosti.

Cijena flagship telefona naspram hrvatske plaće

Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku 2026. iznosila 1.555 eura, dok je medijalna neto plaća u siječnju iznosila 1.304 eura — vrijednost koja bolje pokazuje stvarnost jer je manje iskrivljena visokim plaćama manjine zaposlenih. Aktualni flagship telefoni, bilo iPhone ili usporedivi Samsungov model, u Hrvatskoj se najčešće kreću u rasponu od otprilike 1.000 do 1.300 eura, ovisno o konfiguraciji.

Drugim riječima, jedan vrhunski telefon otprilike odgovara cijeloj mjesečnoj plaći prosječnog hrvatskog radnika. To automatski objašnjava zašto Samsung i Xiaomi dominiraju nižim i srednjim cjenovnim razredima gdje se nalazi većina hrvatskih kupaca, dok Apple ostaje snažniji u segmentu kupaca s više raspoloživog dohotka ili spremnosti na plaćanje na rate.

Tko onda stvarno bira što

Kad se sve poveže, obrazac postaje jasniji nego što se čini na prvi pogled. Cijena i dalje najviše određuje izbor za veliku većinu hrvatskih kupaca, pa Samsung i Xiaomi pokrivaju širok raspon budžeta i ostaju dominantni. No među mlađom populacijom, posebno onima koji su odrasli s Apple uređajima u obitelji ili prijateljskom krugu, cijena sve manje igra presudnu ulogu — ekosustav, status i navika postaju jači argument od razlike u eurima, pogotovo otkad operateri i trgovci nude telefone na rate koje tu razliku učine gotovo nevidljivom u mjesečnom budžetu.

Rezultat je tržište koje se sve više dijeli ne po tome tko je "pametniji" birao, nego po tome u kojoj je fazi života i s kojim je uređajima netko prvi put ozbiljno proveo vrijeme.

Izvori i dodatno čitanje

Više članaka