Objavljeno 30. svibnja 2026.Aron Balog

Hrvatska u esportsu: gdje smo, gdje bismo mogli biti

Hrvatska ima 331 esports igrača i 2,2 milijuna dolara ukupnih nagrada. PerkZ je zaradio više od pola milijuna. Što nas koči da postanemo veći?

Igrači s naglavnim slušalicama fokusirani za računalima na esports turniru

Luka Perković ima 28 godina i zarađuje bolje od većine direktora u Zagatu. Ne kao CEO, ne kao investitor — kao profesionalni igrač League of Legendsa koji nastupa za europske i azijske organizacije. Zna se po nadimku PerkZ, i sa 585.736 dolara ukupnih turnirskih nagrada on je daleko najuspješniji hrvatski esports igrač u povijesti.

Da ne postoji PerkZ, Hrvatska bi imala problema dokazati da uopće postoji na esports karti.

PerkZ: dokaz da je moguće

Perković je počeo profesionalnu karijeru u mid-tienu europske scene, prošao kroz G2 Esports — jednu od najprestižnijih europskih organizacija — pa Cloud9 u Sjevernoj Americi, i na kraju se vratio na europsku scenu. Na vrhuncu karijere 2018. i 2019. bio je jedan od top 5 mid-lanera na Zapadu. To nije bila lokalna slava — bio je prepoznatljivo ime u globalnoj League of Legends zajednici, s milionima pratitelja na streamingu.

Njegovi uspjesi nisu bili slučajnost. PerkZ je imao rijetku kombinaciju: iznimnu mehaničku vještinu, analitički um i mentalitet koji mu je omogućio preuzimanje rizika u ključnim trenucima. On je i dalje aktivnu natjecanja nastavio i u 2025., što za igrača u kasnim dvadesetima u esportsu nije trivijalna činjenica.

Upravo jer je toliko dominirao, ostaje pitanje: zašto nema više Hrvata kao što je on?

Brojke koje govore o potencijalu — i o praznini

Prema podacima portala Esports Earnings, Hrvatska ima 331 esports igrača koji su ukupno zaradili 2.202.142 dolara kroz 1.176 turnira. Od toga, League of Legends donosi najviše — 723.534 dolara — zahvaljujući gotovo isključivo PerkZovim rezultatima.

Za kontekst: Slovenija, zemlja s upola manje stanovništva, ima sličan ekosustav. Srbija je jača u Counter-Strikeu. Bosna ima iznenađujuće snažnu Dota 2 zajednicu. Hrvatska nije zaostala, ali nije ni lider — a s obzirom na veličinu i infrastrukturu, mogla bi biti više.

Zanimljivo je da 331 igrač kroz 1.176 turnira znači prosječno više od 3 turnira po igraču — što ukazuje na aktivnu zajednicu koja se natječe, ali uglavnom na nižim nivoima. Tier 1 internacionalni prodor ostaje rijedak.

A1 Adria Liga: regionalni ekosustav koji funkcionira

A1 Adria League pokrenuta je 2017. i danas je najveća regionalna esports liga na području bivše Jugoslavije. Obuhvaća timove iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije — što je zemljopisno i demografski iznimno heterogena zajednica koja pod jednim krovom jedva funkcionira u politici, ali u gamingu radi iznenađujuće dobro.

Liga nudi profesionalni format natjecanja, stream produkciju i, što je najvažnije, vidljivost za regionalne talente koji inače nemaju platformu. Mladi igrači iz Splita ili Rijeke koji su prethodno mogli jedino ići na lokalne LAN turnije sada mogu nastupati pred publikom od nekoliko tisuća gledatelja online.

Ograničenje je što liga ostaje regionalna — prelaskom na europsku scenu natjecanje eksplodira u razini i budžetu. Taj skok za mnoge igrače ostaje prevelik bez institucionalne podrške.

ESUH i institucionalizacija: počeci ozbiljnog pristupa

Esports udruženje Hrvatske (ESUH) je nevladina organizacija koja nastoji legitimizirati i strukturirati esports zajednicu u zemlji. Cilj je bio jasan: stvoriti tijelo koje može razgovarati s državnim institucijama, organizirati nacionalna natjecanja i pomoći igračima u navigaciji profesionalne scene.

Konkretni rezultat koji ESUH-ov rad čini vidljivim na međunarodnoj razini: Team Croatia je 2024. zauzeo prvo mjesto u IESF World Esports Championship East European Qualifieru — direktan plasman na svjetsko Esports World Championships natjecanje. 2025. je Hrvatska stigla do drugog mjesta u IESF European Esports Championship Closed Qualifieru.

To su zapravo lijepi rezultati za zemlju veličine Hrvatske bez stotina milijuna investicija u infrastrukturu. Talent postoji — nedostaju sustavni putovi do njega.

Reboot InfoGamer: gaming kao kulturni događaj

Reboot InfoGamer je najveći gaming događaj u regiji, koji se tradicionalno odvija u listopadu u Zagrebu. Spoj je sajma, turnira i konferencije — i privlači i igračku publiku i industriju. Kao platforma za vidljivost lokalnih developera i organizacija, nema premca u regiji.

Expo Gameri u Opatiji, koji se odigrao krajem svibnja 2025., bio je drugi važan okupljalnik regionalne gaming zajednice, s naglaskom na esports natjecanja i kulturni aspekt gaminga. Ovakvi događaji su ključni za ekosustav: grade zajednicu, privlače sponzore i daju igračima iskustvo nastupa pred publikom.

Što nas koči?

Hrvatska gaming zajednica nije mala, ali strukturno ima nekoliko problema. Nedostaje sustav talentiranja koji bi identificirao i razvijao mlade igrače na organizirani način — kao što postoji u školskom sportu. Nema esports akademija, rijetka su sveučilišta s esports programima, a osnivanje organizacije zahtijeva privatni kapital koji mala tržišta teško privlače.

Investitori u esports gledaju demografiju i veličinu tržišta — Hrvatska s 3,9 milijuna stanovnika nije atraktivna sama za sebe. Atraktivna je kao dio regionalne priče uz Adria region, ali za to treba koordinacija koja nadilazi ESUH i nekoliko entuzijasta.

I naposljetku, postoji problem koji Hrvatska dijeli s cijelom regijom: roditelji i obrazovni sustav gaming tretiraju kao gubitak vremena, a ne kao moguću karijeru. Sve dok se u školama ne govori o gamingu kao zanimanju, ekosustav će rasti uglavnom izvan institucija — što je sporije i skuplje.

PerkZ je dokazao da se može. Pitanje je je li Hrvatska dovoljno pametna da iz toga nešto izgradi.

Izvori i dodatno čitanje

Više članaka

← Nazad na blog