Studentski ugovor 2026.: koliko ti zapravo ostaje u džepu i tko uzima razliku

Tek si dobio prvi studentski posao. Frajerica iz HR-a kaže: "Plaćamo te osam eura po satu." Odradiš sto sati, čekaš na isplatu, otvoriš aplikaciju i — vidiš 630 eura, ne 800. Razlika nije pogreška, nije te netko prevario, nije državna pljačka. To je samo studentska matematika koja se rijetko objašnjava onima koji u nju ulaze.

Idemo razdvojiti gdje sve ide tvoj novac kad radiš preko studentskog ugovora — i zašto je sustav i dalje, unatoč svemu, jedan od povoljnijih oblika rada u Hrvatskoj.

Što je uopće "studentski ugovor"

Studentski rad u Hrvatskoj funkcionira kroz Student servis — posrednika koji formalno zapošljava studenta i fakturira ga poslodavcu. Nije ti to ugovor o radu, nije ti drugi dohodak u klasičnom smislu, nije honorar. Ima vlastiti pravni status definiran Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata (NN 16/96, izmjene).

Glavni igrači u Hrvatskoj:

• SRCE — Student servis Sveučilišta u Zagrebu (srce.unizg.hr)
• Student servis Sveučilišta u Splitu (studentski-servis.com)
• Student servis Sveučilišta u Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli — svako sveučilište ima svoj

Kako radi mehanika: poslodavac prijavi posao kroz servis, servis ti dodjeli ugovor, ti odradiš sate, servis šalje fakturu poslodavcu, poslodavac uplati na servis, servis odbije svoju proviziju i doprinose, ostatak ti šalje na račun.

Bruto iznos koji vidiš na ugovoru nije iznos koji ćeš dobiti. Razlika je posrednička provizija + doprinosi.

Što se uzima iz tvoje bruto satnice

Recimo da je tvoja bruto satnica €8,00 (tipičan raspon u 2026. za nekvalificirane studentske poslove). Evo što se s tim brojem događa:

1. Provizija studentskog servisa: ~12% bruto Servis naplaćuje svoju uslugu posredovanja. U pravilu je oko 12% od bruto iznosa. Pri satnici €8,00 to je €0,96.

2. Doprinos za mirovinsko (I. stup): 5% bruto Student plaća umanjeni doprinos za mirovinsko (I. stup). Pri satnici €8,00 to je €0,40.

3. Doprinos za zdravstveno: 0% Studenti su zdravstveno osigurani preko roditelja ili izravno preko HZZO-a kao redoviti studenti, pa na studentskom ugovoru ne plaćaju doprinos za zdravstveno. To je velika razlika u odnosu na klasičan radni odnos gdje zdravstveno iznosi 16,5%.

4. Porez na dohodak: u pravilu 0% (uz uvjete) Ako je tvoj kumulativni dohodak od studentskog rada manji od €3.183,79 godišnje (vrijednost osobnog odbitka za 2026.), porez na dohodak je nula. Kad prijeđeš taj prag, na ostatak plaćaš porez od 20%.

Zbroj: na svakih €8,00 bruto, ti dobiješ €6,30 do €6,64 (ovisno o tome jesi li blizu poreznog praga ili još daleko).

Porezni prag — gdje počinje porez

Osobni odbitak za 2026. iznosi €3.183,79 godišnje (€265,32 mjesečno). Sve do tog iznosa kumulativnog godišnjeg dohotka, porez na dohodak je nula. Što to znači u praksi:

Pri satnici €8,00 bruto, ti zarađuješ €6,64 neto po satu dok si ispod praga. Da bi prešao €3.183 neto u godini, treba ti otprilike 480 sati rada (≈12 punih radnih tjedana po 40 sati). To je 3 mjeseca punog ljetnog rada ili otprilike godinu dana rada uz fakultet po 10 sati tjedno.

Kad pređeš taj prag, na svaki sljedeći euro iznad osobnog odbitka plaćaš porez od 20% (do €50.400 godišnje — tako visoko teško je dosegnuti studentskim radom). Plus eventualno gradski prirez (Zagreb 18%, Split 15%, Rijeka 15% itd.) na taj porez.

Brojevi za zaista intenzivan rad (1.000 sati godišnje, €8/h bruto = €8.000 bruto):

• Provizija servisa (12%): –€960
• Doprinos mirovinsko (5%): –€400
• Oporezivi dohodak: €8.000 – €400 (doprinosi) – €3.183 (osobni odbitak) = €4.417
• Porez 20%: –€883
• Prirez (Zagreb 18%): –€159
• Ostatak: €5.598 neto iz €8.000 bruto

To je oko 70% neto/bruto ratio — i dalje bolje od klasičnog radnog odnosa, ali ne više onaj "83%" iz priče bez prag-prelaska.

Studentski rad vs druge forme: zašto je student povoljniji

Da bi shvatio koliko je studentski sustav povoljan, usporedi tri forme za isti bruto iznos od €1.000 mjesečno:

Zašto je razlika tolika? Zato što:

• Student plaća samo I. stup mirovinskog (5%), ne i II. stup (5%) i ne zdravstveno (16,5%)
• Student ima velik osobni odbitak koji čini prvih €3.183 neoporezivim
• Klasičan zaposlenik plaća svih navedenih davanja od prvog eura

Cijena toga? Nemaš mirovinski staž (osim minimalnog kroz I. stup), nemaš bolovanje, nemaš pravo na godišnji odmor, nemaš socijalnu sigurnost ako te poslodavac sutra prestane angažirati.

Što ako radim za više poslodavaca preko godine

Svi tvoji ugovori kroz Student servis u istoj godini se kumuliraju. Servis ima podatke i prati prag.

Ako si kroz godinu radio za pet različitih firmi i ukupno zaradio €4.500 bruto kroz studentske ugovore:

• Prvih €3.183 ide neoporezivo (osobni odbitak)
• Ostalih €1.317 oporeziv je s 20% poreza + prirez
• Servis bi trebao automatski obračunati porez na isplate koje te dovode iznad praga

Zamka: ako radiš preko dva različita servisa (npr. SRCE u Zagrebu i splitski servis), oni ne komuniciraju u realnom vremenu. Tvoj prag praćen je preko godišnje prijave Porezne uprave. Možeš dobiti rješenje s dodatnim porezom za platiti ako ti je prijavljeno preko zbroj iznad praga koji nije bio adekvatno oporezovan u trenutku isplate.

Praktičan savjet: koristi jedan servis ako ti je moguće. Ako moraš dva, sam prati godišnji zbroj i čuvaj sve potvrde za godišnju poreznu prijavu.

Godišnja porezna prijava — moraš li?

Većina studenata ne treba podnositi godišnju prijavu poreza ako:

• Dohodak je samo iz studentskih ugovora
• Ukupni godišnji dohodak je ispod praga (€3.183) ili je servis na vrijeme obračunao porez

Trebaš podnijeti ako:

• Imaš dohodak iz više izvora (npr. studentski + drugi dohodak + stipendija oporeziva)
• Tražiš povrat poreza (npr. servis ti je obračunao porez koji ne pripada zbog drugih okolnosti)
• Imaš pravo na povećani osobni odbitak (uzdržavani članovi, invalidnost)

Rok: 28. veljače za prethodnu godinu, obrazac DOH ili kroz ePorezna.

Što ako sam apsolvent

Status studenta važi dok si redoviti student (do propisanog roka studija + jedna apsolventska godina nakon završetka redovitih semestara). Kad izgubiš status — preko Student servisa više ne možeš raditi. Trebaš drugu formu (ugovor o radu, ugovor o djelu, obrt).

Provjera: na Studomatu ili izravno na fakultetu možeš provjeriti status. SRCE provjerava status automatski preko ISVU sustava prije nego što ti odobri ugovor.

Praktične preporuke

1. Prati godišnji zbroj — bilježi koliko si bruto zaradio kroz godinu, posebno ako radiš za više poslodavaca ili preko više servisa
2. Drži se jednog servisa kad god je moguće — manje birokracije i sigurniji obračun poreza
3. Sačuvaj sve potvrde isplata — uz godišnju prijavu, ako je trebaš, ovo je dokaz
4. Provjeri ima li tvoj fakultet poreznog savjetnika — neki imaju besplatne konzultacije za studente
5. Pazi na trenutak diplomiranja — danom diplome prestaje studentski status, posljednji ugovor mora biti zaključen prije

---

Izvori i daljnje čitanje

Iznosi (provizije servisa, prag osobnog odbitka, stope poreza) se mijenjaju iz godine u godinu. Provjerite aktualne vrijednosti izravno na izvoru prije konkretne odluke.

• SRCE — Student servis Sveučilišta u Zagrebu — pravila, provizija, prijava — srce.unizg.hr/student-servis
• Porezna uprava RH — osobni odbitak, prag oporezivanja, ePorezna — porezna-uprava.gov.hr
• Narodne novine — Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata — narodne-novine.nn.hr
• HZMO — informacije o doprinosima za studente — hzmo.hr
• Ministarstvo znanosti i obrazovanja — status redovitog studenta, apsolventska godina — mzo.gov.hr