Plaće u IT-u nakon Claudea Opus 4.8: rastu li ili padaju?

Svaki put kad izađe novi, jači model umjetne inteligencije, na hrvatskim se IT forumima ponovi isti ritual. Pola ljudi piše da je gotovo, da junior pozicije nestaju i da plaće idu nizbrdo. Druga polovica slegne ramenima i kaže da su to čuli i za low-code, i za offshoring u Indiju, i za "naučite kodirati u tri tjedna" tečajeve — a programeri su i dalje među najplaćenijim radnicima u zemlji.

Pa hajdemo skinuti emocije sa stola i pogledati računicu. Recimo da je upravo izašao neki vrlo sposoban model — nazovimo ga radno "Claude Opus 4.8", kao simbol generacije AI alata koji već pišu, refaktoriraju i testiraju kod bolje od prosječnog juniora. Što se događa s plaćom hrvatskog developera?

Gdje su hrvatske IT plaće danas

Prvo sidro u stvarnost. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sektor informacija i komunikacija godinama je na samom vrhu ljestvice po prosječnoj neto plaći, znatno iznad državnog prosjeka. Dok se prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće oko 1.300–1.400 eura, prosjek u IT-u redovito je u rangu od oko dvije tisuće eura naviše — a to je prosjek koji uključuje i administraciju i podršku, ne samo razvoj softvera.

Kod iskusnih inženjera brojke idu bitno više. Senior developeri, arhitekti i specijalisti u tvrtkama orijentiranima na izvoz ili u podružnicama stranih kompanija nerijetko premašuju 3.000 do 5.000 eura neto, a uski profili (DevOps, sigurnost, podaci, određeni jezici) i više od toga.

Drugim riječima, čak i ako AI "pojede" dio posla, programeri kreću s vrlo visoke pozicije. Pad od deset ili dvadeset posto i dalje bi ih ostavio iznad većine zanimanja u Hrvatskoj. Pitanje nije samo padaju li, nego prema čemu se uspoređujemo i koja vrsta posla dobiva, a koja gubi.

Dva scenarija: premija na produktivnost vs. komoditizacija

Ekonomski gledano, napredni AI istovremeno gura plaće u dva suprotna smjera, pa ishod ovisi o tome koja sila prevlada.

Scenarij A — premija na produktivnost. Ako jedan developer uz AI obavi posao koji su prije radila trojica, vrijednost koju stvara raste. Tvrtke koje ranije nisu mogle priuštiti softverski tim odjednom mogu, potražnja za digitalnim proizvodima raste, a oni koji znaju voditi AI, provjeriti njegov rad i posložiti arhitekturu postaju vrjedniji. Povijest automatizacije često ide tako: alat ne ukida zanimanje, nego diže letvicu i plaću onima koji ga znaju iskoristiti.

Scenarij B — komoditizacija. Ako AI najlakši dio posla — pisanje rutinskog koda — učini gotovo besplatnim, onda taj dio prestaje biti ono za što se plaća. Junior koji zna samo "isporučiti funkciju po specifikaciji" izravno konkurira modelu koji to radi za nekoliko centi. U tom svijetu plaće za ulazne pozicije stagniraju ili padaju, dok se jaz prema seniorima širi.

Najvjerojatnije se događa miks oba scenarija — i to je ono najnezgodnije za sažeti u naslov. Prosjek može rasti dok medijan za početnike pada. Statistika će tada izgledati optimistično, a osjećaj na tržištu rada za one koji tek ulaze bit će sve teži.

Koga AI zapravo pogađa, a koga štiti

Ako gledamo strukturu posla, a ne titulu, jasnije je tko je izložen.

Najranjiviji je rutinski, dobro definiran, dobro dokumentiran rad: jednostavni CRUD ekrani, standardni testovi, prevođenje koda iz jednog frameworka u drugi, "boilerplate". To je upravo ono u čemu su moderni modeli najbolji.

Otpornije je sve što traži kontekst koji nije zapisan: razumijevanje što klijent stvarno želi, donošenje arhitektonskih odluka s posljedicama na godine unaprijed, otklanjanje neuhvatljivih bugova u velikim sustavima, te odgovornost — netko mora potpisati da rješenje radi i biti tu kad ne radi. AI rado generira kod, ali ne preuzima rizik.

Praktična posljedica za hrvatskog programera nije "naučiti novi jezik", nego pomak prema gore u lancu vrijednosti: manje vremena na kucanju, više na osmišljavanju, provjeravanju i preuzimanju odgovornosti. Onaj tko AI tretira kao vrlo brzog, ali nepouzdanog mlađeg kolegu — kojemu se sve mora pregledati — vjerojatno će biti plaćeniji, ne manje plaćen. Onaj tko se nadao da će godinama naplaćivati ono što model sada radi besplatno, ima problem.

Što to znači za ulazak u struku

Ovdje je, mislim, prava priča. Hrvatski IT desetljeće je usisavao ljude iz drugih struka uz obećanje brzog skoka u plaći. AI ne ukida to obećanje, ali mu mijenja oblik. Prva stepenica postaje viša i strmija, jer ono što je junior nekad radio da "uđe u zanat" sada radi alat. Put od početnika do produktivnog inženjera mogao bi se produljiti — ili barem zahtijevati da se brže dođe do razine na kojoj donosiš odluke, a ne samo izvršavaš.

Za poslodavce je tu skrivena zamka: ako prestanu zapošljavati juniore jer ih AI "zamjenjuje", za nekoliko godina neće imati seniore. Seniori se ne kupuju gotovi, oni se uzgajaju. Tržište koje to shvati zadržat će ulazne pozicije, samo redefinirane.

Pa rastu li ili padaju? Najpošteniji odgovor je: prosjek vjerojatno i dalje raste, jer vrijednost dobrog softvera u gospodarstvu raste, a najbolji ljudi uz AI postaju produktivniji nego ikad. Ali ispod tog prosjeka krije se razdvajanje — gornji dio struke vuče naprijed, dok je ulaz teži i nesigurniji nego prije. Plaća hrvatskog programera nije ugrožena alatom. Ugrožena je jedino ako programer odluči ostati na onome što alat sada radi umjesto njega.

---

Izvori i dodatno čitanje

• Državni zavod za statistiku — Prosječne mjesečne plaće — službene objave o prosječnim neto i bruto plaćama po djelatnostima, uključujući sektor informacija i komunikacija.
• Hrvatska narodna banka — makroekonomski podaci i pregledi — kontekst kretanja plaća, inflacije i tržišta rada u Hrvatskoj.
• MojPosao — Plaće i istraživanja tržišta rada — pregledi plaća po zanimanjima u Hrvatskoj, uključujući IT pozicije.
• Stack Overflow Developer Survey — globalni podaci o plaćama, tehnologijama i, sve više, o korištenju AI alata među developerima.
• Netokracija — vijesti i analize o hrvatskoj IT sceni — tekstovi o tržištu rada, plaćama i utjecaju umjetne inteligencije na struku.
• Bug.hr — tehnologija i AI — domaće praćenje razvoja AI alata i njihova utjecaja na posao programera.