Zapošljavanje radnika iz BiH i Srbije — lakše nego što mislite

U 2025. godini Bosna i Hercegovina zadržala je prvo mjesto po broju izdanih radnih dozvola u Hrvatskoj — 32.225 dozvola. Odmah iza je Nepal s 31.708. Srbija je na četvrtom mjestu s 24.278.

Zašto su radnici iz susjednih zemalja i dalje najzastupljeniji? Odgovor je jeftiniji i brži proces, zajednički jezik i kulturna bliskost koja smanjuje trenje u timu.

I BiH i Srbija su — treće zemlje

Neka vas ne zavara geografska blizina. I Bosna i Hercegovina i Srbija su, u smislu europskog prava, treće zemlje — iste kategorije kao Nepal ili Filipini. To znači da radnici iz tih zemalja trebaju punu proceduru: radnu dozvolu, jedinstven dozvolu za boravak i rad, test tržišta rada (ili izuzeće od njega).

Nema posebnog "ex-Yu" sporazuma koji bi automatski olakšavao zapošljavanje. Ono što radnike iz BiH i Srbije čini praktičniji izborom su uglavnom neformalne prednosti — isti jezik, poznata kultura rada, manji troškovi dolaska i lakša komunikacija s obitelji kod kuće.

Što ih čini povoljnijim od radnika iz Azije

Jednokratni administrativni troškovi po radniku iz BiH ili Srbije kreću se između 300 i 700 € — bez smještaja i agencije. Radnici iz Azije koštaju 800–1.800 € samo zbog viznih troškova i putnih troškova do RH.

Uz to, radnici iz BiH i Srbije:

• govore jezik koji svi u firmi razumiju
• razumiju poslovnu kulturu i ne trebaju kulturnu adaptaciju
• lakše rješavaju administrativne formalnosti (nisu im potrebni prevoditelji)
• mogu se lakše vratiti kući između sezona

Kada nema testa tržišta rada

Test tržišta rada (TTR) — provjera postoji li nezaposlena domaća osoba s istim kvalifikacijama — obvezno je ishoditi za sva nova zapošljavanja. Ali postoje iznimke koje su posebno korisne pri zapošljavanju radnika iz BiH i Srbije:

• Deficitarna zanimanja s HZZ-ove liste (kuhari, vozači, građevinari, električari, vodoinstalateri, IT...)
• Turizam, ugostiteljstvo, poljoprivreda i šumarstvo do 90 dana u kalendarskoj godini — bez TTR-a
• Produljenje dozvole za istog poslodavca i istog radnika — bez TTR-a

Praksa pokazuje da se većina radnika iz BiH i Srbije zapošljava upravo u sektorima koji su na listi deficitarnih ili koji koriste sezonsku iznimku. U tom slučaju TTR ispadne iz procedure i cijeli proces se skraćuje.

Što poslodavci često ne znaju

Jedna od najčešćih pogrešaka: odgađanje zahtjeva do kraja travnja za ljetnu sezonu. MUP zakonski ima 90 dana za odluku. Čak i uz bržu obradu deficitarnih zanimanja, to znači da zahtjev koji stigne u travnju može biti riješen tek u srpnju — sred sezone.

Planiranje znači: zahtjevi za ljetnu sezonu idu van u siječnju-veljači. Zahtjevi za zimsku sezonu u rujnu.

Druga česta greška: pretpostaviti da isti radnik koji je radio prošle sezone automatski "ima dozvolu". Dozvola ima rok valjanosti. Produljenje nije automatsko — mora se zatražiti, idealno 60 dana prije isteka.

---

Izvori i dodatno čitanje

• MUP RH — Statistika stranih radnika
• HZZ — Dozvole za boravak i rad
• Cooperante — Zapošljavanje stranih radnika 2026
• Moja Firma — Zapošljavanje stranaca, test tržišta rada
• Humble Hunters — Zakon o strancima 2026, ključne promjene
• Novi list — Postroženi uvjeti, 170 tisuća dozvola