E-commerce i PDV: kako su Amazon i AliExpress godinama izbjegavali EU sustav

Zamislite 2019. godinu. Naručujete futrolu za mobitel s AliExpressa — 19 eura, besplatna dostava, bez ikakvih dodatnih troškova. Isti taj proizvod u zaprešićkoj elektroničkoj radnji stoji 24 eura, plus 25% PDV-a koji je vlasnik obvezan naplatiti. Krajnja cijena: gotovo 30 eura. Ne zbog pohlepe vlasnika, nego zbog pravila koja su bila direktno napisana u korist uvoznih platformi.

To nije bila slučajnost. Bio je to sustavni propust koji je EU dopuštala desetljećima.

Rupa od 22 eura koja je koštala milijarde

Pravilo je izgledalo bezazleno: paketi vrijednosti ispod 22 eura ulazili su u Europsku uniju bez PDV-a i bez carine. Uveden još u doba fizičkih kataloga i sporih poštanskih pošiljki, izuzetak je trebao ukloniti administraciju oko sitnih osobnih predmeta — razglednica, zamjenskih dijelova, malih darova. Nitko tada nije predvidio AliExpress ni kineske megaskladišta.

Kada je e-commerce eksplodirao, granica od 22 eura pretvorila se u savršen alat za izbjegavanje poreza. Europska komisija je 2020. procijenila da su države EU gubile oko 7 milijardi eura godišnje samo zbog ovog izuzetka — kombinirano između neprijavljenog PDV-a na uvoz i PDV-a koji strani prodavači nisu naplaćivali za prodaju unutar EU-a.

Mehanizmi prijevare bili su jednostavni i rašireni:

• Deklariranje nižih vrijednosti. Prodavač na kutiji napiše 15 EUR umjesto stvarnih 35 EUR. Carinski službenik, bez mogućnosti da provjeri svaki od milijuna paketa tjedno, propusti pošiljku.
• "Poklon" deklaracije. Paket se označi kao dar — formalno izuzet od poreza — iako je kupac jasno platio online.
• Razbijanje narudžbi. Veća narudžba se šalje u nekoliko manjih paketa, svaki ispod 22 eura, pa ukupna vrijednost ostaje "nevidljiva" carini.

Carinska uprava RH i njene kolege diljem EU-a to su znale. No bez resursa za individualnu provjeru milijuna paketa, naplata je bila gotovo nemoguća.

Reforma od 1. srpnja 2021. — što se stvarno promijenilo

EU je 1. srpnja 2021. ukinula izuzetak za pošiljke ispod 22 eura. Istovremeno je uvela dva nova mehanizma naplate PDV-a.

OSS — One Stop Shop (Jedno upravno mjesto) namijenjen je prodavačima koji prodaju unutar EU-a kupcima u drugim državama članicama. Umjesto registracije za PDV u svakoj državi, prodavač se registrira u jednoj i tamo plaća PDV za sve EU prodaje. U Republici Hrvatskoj OSS prijava ide kroz Poreznu upravu, a postoji i za domaće i za strane prodavače.

IOSS — Import One Stop Shop je ključan za uvoz. Odnosi se na pošiljke iz trećih zemalja (Kina, SAD, sve izvan EU) vrijednosti do 150 eura. Prodavač se registrira za IOSS, naplaćuje PDV kupcu već pri kupnji u webshop košarici, i taj PDV prenosi relevantnoj EU poreznoj upravi. Paket tada prolazi carinu brže — PDV je već plaćen.

Za pakete iznad 150 eura i dalje se plaća puna carina i PDV pri uvozu — to se nije promijenilo. DHL, Hrvatska pošta i drugi dostavljači naplaćuju PDV plus administrativnu naknadu za carinsku obradu.

Je li reforma zapravo riješila problem?

Djelomično. Na papiru — da. U praksi — manje.

Velika e-commerce platforma poput Amazona ili AliExpressa danas mora naplatiti PDV na svaku pošiljku ispod 150 eura prema EU kupcima. Amazon, koji ima registraciju po cijelom EU-u, to radi relativno uredno — pri narudžbi iz Njemačke ili Italije PDV se vidi u košarici. AliExpress je implementirao IOSS, pa isti princip vrijedi i za robu koja putuje iz kineskog skladišta.

No ostaju rupe koje nitko nije začepio.

Kineski prodavači s EU skladištima. Amazon FBA (Fulfillment by Amazon) punopravno posluje u Europi. Kineski proizvođač koji šalje robu u Amazonovo njemačko ili češko skladište postaje, formalno, EU prodavač. PDV plaća, ali po nižim stopama nego što bi platio u matičnoj Kini — i dalje izbjegava dio carinskih troškova koji bi nastali pri direktnom uvozu.

Poddeklariranje vrijednosti. Carinska uprava RH i Europski ured OLAF godinama upozoravaju da se lažno deklariranje nije zaustavilo. Direktna dostava iz Kine (tzv. direct shipping) i dalje prolazi kroz infrastrukturu koja nije opremljena za masovnu provjeru. Prema izvješćima OLAF-a, udarne zone su paketi od 130–149 eura — namjerno postavljeni tik ispod IOSS praga.

Administrativna naknada dostavljača. Kada DHL ili Hrvatska pošta preuzimaju carinjenje za paket iznad 150 eura, uz PDV naplaćuju i naknadu za obradu — redovito 5–15 eura. Što znači da kupac koji naruči nešto od 160 eura može dobiti račun od Pošte koji iznosi skoro koliko i sam proizvod. Ta naknada nije porez, nego prihod dostavljača, i za nju ne postoji standardizirana gornja granica u EU.

Što to znači za domaće trgovce i potrošače

Hrvatski SME trader koji prodaje elektroniku, odjeću ili kućne potrepštine i dalje je u nepovoljnijem položaju od platformi koje primarno rade s kineskim dobavljačima. Prednost je smanjena — i to je stvarni pomak — ali nije eliminirana.

HGK je u više navrata upozoravala da domaći maloprodajni sektor nosi troškove PDV-a, skladišne infrastrukture i zaposlenika u skladu s lokalnim propisima, dok konkurencija iz trećih zemalja operira pod znatno manjim regulatornim teretom. Reforma 2021. pomogla je, ali nije izjednačila uvjete.

Za potrošača, praktična promjena je jasna: jeftini paketi s AliExpressa više ne dolaze besplatno. Ako platforma nije registrirana za IOSS — a manji, manje poznati kineski prodavači često nisu — paket može doći s nalogom za plaćanje PDV-a na pošti. Iznenađenje koje nitko ne voli.

Reforma je bila nužna. Sedam milijardi eura godišnje je previše da bi se ignoriralo. Ali jednako kao s većinom poreznih reformi — pravo pitanje nije je li zakon dobar, nego može li ga se primijeniti na milijun paketa dnevno koji prolaze kroz EU granice.

---

Izvori i dodatno čitanje

• European Commission — VAT rules for e-commerce (ec.europa.eu)
• EUR-Lex — Direktiva Vijeća 2017/2455 o PDV-u u e-commerceu
• Porezna uprava RH — OSS i IOSS registracija
• Carinska uprava RH — uvoz poštanskih pošiljaka
• European Commission — Study on VAT gap and e-commerce revenue losses
• OLAF — Izvješće o carinskim prijevarama i poddeklariranju iz trećih zemalja