Objavljeno 1. lipnja 2026.Aron Balog

Quantum computing 2026: što kvantna računala zaista mogu (a što je još uvijek priča)

IBM ima 120-qubitni procesor, Google obećava kvantnu prednost, a ulaganja su eksplodirala na 4,9 mlrd. dolara. Ali što kvantna računala zaista mogu riješiti danas?

Ilustracija klasičnih bitova i kvantnih qubita u superpoziciji

U IBM-ovim laboratorijima u Yorktown Heightsu, New York, visi sustav koji podsjeća na zlatni luster od hvatišta u staklenom cilindru. Temperature unutar tog cilindra hladnije su od svemira — blizu apsolutne nule, -273 stupnjeva Celzijusa. Ovo je kvantno računalo, i nikad u povijesti nije privlačilo toliko pažnje, toliko novca i toliko pitanja odjednom.

Ulaganja su eksplodirala: privatni rizični kapital u kvantnu industriju dostigao je 4,9 milijardi dolara u 2025. — više nego dvostruko od dotadašnjeg rekorda. Globalno tržište kvantnog računarstva vrijedi između 1,8 i 3,5 milijardi dolara i projicira se na 5,3 milijarde do 2029. Više od 300 globalnih tvrtki aktivno testira kvantne tehnologije, a trećina kompanija koje ih prate alocira više od 10 milijuna dolara godišnje na istraživanje.

Ali između uzbuđenja i stvarnosti uvijek postoji jaz. Što kvantna računala zapravo mogu danas — i što je još uvijek daleka obećanja?

Zašto klasična računala imaju zid

Klasična računala rade s bitovima — svaka informacija je ili 0 ili 1. Procesor je u biti brza mašinerija za kombiniranje milijardi takvih binarnih odluka u sekundi. Ovo je nevjerojatno moćno za ogromnu većinu problema — ali postoji klasa problema gdje ova arhitektura fundamentalno zapne.

Uzmite problem optimizacije rute za 20 gradova. Klasično računalo može izračunati — ali broj mogućih kombinacija raste faktorijelno. Za 30 gradova, nema dovoljno klasičnih procesora na Zemlji da izračunaju optimalnu rutu u razumnom vremenu. Isto vrijedi za simulaciju molekularnih interakcija u kemiji ili farmakokinetici — sustavi s tisućama atoma koji međusobno utječu nisu klasično izračunljivi.

Odgovor na tu granicu nije brži klasični čip. To je fundamentalno drugačija arhitektura računanja.

Bit vs. qubit: što se zapravo mijenja

Qubit (kvantni bit) ne mora biti samo 0 ili 1 — može biti u superpoziciji obaju stanja istovremeno, sve dok ga ne izmjerite. Ovo nije filozofska finesa, to je fizikalna realnost koja se eksperimentalno potvrđuje u IBM-ovim, Googleovim i IonQ-ovim laboratorijima svaki dan.

Druge ključne kvantne pojave koje kvantna računala iskorištavaju: prepletenost (entanglement), gdje dva qubita ostaju korelirani bez obzira na fizičku udaljenost, i interferencija, gdje se kvantne amplitude mogu pojačavati ili poništavati kako bi algoritam konvergirao prema ispravnom rješenju.

U praksi, ovo znači: 50 qubita u punoj prepletenosti može paralelno predstavljati 2 na 50 klasičnih stanja — više od milijun milijardi kombinacija. Klasično računalo bi to moralo procesirati sekvencijalno.

Gdje smo danas: IBM, Google, Fujitsu

IBM-ov Quantum Nighthawk procesor ima 120 fizičkih qubita povezanih s 218 podesivim kupljerima — 20% više od prethodnog Heron dizajna. Može izvršavati logička kola (gate operacije) s do 5.000 dvoqubitnih gateova. IBM-ov roadmap predviđa 7.500 gateova do kraja 2026. i sustave s više od 1.000 međusobno spojenih qubita.

U travnju 2025., Fujitsu i japanski istraživački institut RIKEN objavili su 256-qubitni supravodiči kvantni računar — četiri puta veći od njihovog sustava iz 2023. — s planovima za 1.000-qubitni stroj do 2026. Google nastavlja s Willow čipom koji je 2024. demonstrirao kvantnu korekciju greške u realnom vremenu.

Ono što je značajno u 2026. nije samo broj qubita — to je korekcija greške. Kvantni qubiti su iznimno osjetljivi na smetnje (dekoheziju), što znači da greške nastaju konstantno. Istraživački radovi o korekciji grešaka utrostručili su se: s 36 u 2024. na više od 120 u 2025. Bez pouzdane korekcije greške, kvantni računari ostaju laboratorijska atrakcija.

Što kvantna računala mogu riješiti?

Postoje tri kategorije problema gdje kvantni pristup pokazuje jasne prednosti nad klasičnim računarstvom.

Kriptografija i sigurnost: Shor-ov algoritam teoretski može faktorizirati velike brojeve eksponencijalno brže od klasičnih algoritama, što bi moglo razbiti RSA šifriranje koje štiti internet transakcije. Ovo je razlog zašto NIST već objavljuje post-kvantne kriptografske standarde — priprema se za dan koji možda dolazi.

Kemijska simulacija: U ožujku 2026., Cleveland Clinic i IBM zajednički su objavili prvu kvantno-klasičnu hibridnu simulaciju elektronske strukture proteina Trp-cage s 303 atoma — izvedenu na IBM Quantum Heron r2 procesoru. Ovo je otvorilo put za simulaciju lijekova i materijala na kvantnoj razini, što bi moglo dramatično ubrzati razvoj novih lijekova i baterija.

Optimizacija: Logistika, financijski portfolio management, distribucija energetske mreže — problemi s ogromnim kombinatornim prostorom mogućnosti. Kvantni anealeri (poput D-Wave sustava) već pokazuju rane komercijalne primjene u optimizacijskim problemima.

Što kvantna računala još ne mogu

Ovdje je važna doza hladnog realizma. Kvantna računala 2026. nisu opći supstitut za klasična računala. Word dokumenti, web browsanje, e-mail, pa čak ni većina poslovnih aplikacija ne bi imala nikakve koristi od kvantnog procesora. Kvantna prednost postoji samo za specifičnu klasu problema.

Glavni izazovi ostaju: dekohezija (qubiti gube kvantno stanje u mikrosekundama), potreba za rashladom na temperature bliske apsolutnoj nuli (što znači da nema kvantnih mobitela), i još uvijek visok broj fizičkih qubita potrebnih za jedan logički qubit bez grešaka. Procjene govore o 1.000 do 10.000 fizičkih qubita za jedan pouzdan logički qubit — što znači da nam trebaju milijuni fizičkih qubita za praktično korisnu primjenu.

Realni vremenski okvir

McKinsey Quantum Technology Monitor iz 2026. opisuje industrijsku situaciju kao komercijalnu točku preokreta — što ne znači masovnu dostupnost, nego prve jasne poslovne primjene u ograničenim domenama. Predviđa se da će kvantna prednost u praktičnim problemima (ne samo laboratorijskim benchmarkovima) biti demonstrirana između 2027. i 2030. za specifične slučajeve upotrebe.

Za kriptografiju, stručnjaci predviđaju da bi kriptografski relevantni kvantni računari (sposobni razbiti RSA-2048) mogli biti dostupni između 2030. i 2040. — dosta vremena za prijelaz na post-kvantnu kriptografiju, ali samo ako se počne odmah.

Kvantno računarstvo nije hype koji ce nestati. Ali nije ni revolucija koja dolazi za godinu-dvije. To je temeljni pomak u računarnoj paradigmi koji se odvija desetljetima, s prvim praktičnim primjenama koje se kristaliziraju upravo sada. Gledati ga s pažnjom — bez euforije i bez cinizma — je jedina razumna pozicija.

Izvori i dodatno čitanje

Više članaka

← Natrag na blog