Objavljeno 5. srpnja 2026.Aron Balog

Meta u 2026.: carstvo od tri milijarde ljudi koje više ne raste — nego se muze

3,58 milijardi ljudi dnevno, 201 milijarda dolara prihoda i AI capex veći od BDP-a Hrvatske. Kamo ide Meta kad joj ponestane planeta za rast.

Krupni plan Facebook logotipa na digitalnom ekranu

Tri milijarde petsto osamdeset milijuna ljudi. Toliko ih je u prosincu 2025. svakoga dana otvorilo barem jednu Metinu aplikaciju — Facebook, Instagram, WhatsApp ili Messenger. To je otprilike polovica svih ljudi na Zemlji koji uopće imaju pristup internetu, i gotovo polovica čovječanstva. Kad tvrtka dosegne takvu brojku, događa joj se nešto neobično: ponestane joj planeta. Rast korisnika od 7 posto godišnje, pa zatim 4 posto — to više nisu stope rasta imperija u ekspanziji, nego imperija koji je osvojio sve što se osvojiti dalo.

A ipak, Metini prihodi rastu dvostruko brže od korisnika: 22 posto u 2025., pa čak 33 posto u prvom kvartalu 2026. Ta škara između sporog rasta publike i brzog rasta zarade najvažnija je brojka za razumijevanje što je Meta danas — i kamo ide sav taj novac.

Carstvo u brojkama: 200 milijardi godišnje

Meta je 2025. godinu završila s prihodom od 200,97 milijardi dolara — prva godina iznad simbolične granice od 200 milijardi, uz rast od 22 posto u odnosu na 164,5 milijardi iz 2024. Prvi kvartal 2026. donio je 56,3 milijarde, čak trećinu više nego isti kvartal godinu ranije. Za usporedbu koja stavlja stvari u domaći kontekst: Meta u jednom jedinom kvartalu prihoduje otprilike koliko iznosi polovica cijelog godišnjeg BDP-a Hrvatske.

Gotovo sav taj novac — preko 97 posto — i dalje dolazi iz jednog izvora: oglasa. Sve ostalo, od Quest naočala do pretplata za verifikaciju, zaokružna je pogreška u bilanci. To je istovremeno Metina najveća snaga i najveća ranjivost: stroj za oglase savršeno radi, ali carstvo od 200 milijardi počiva na jednoj jedinoj poslovnoj nozi.

Kad planeta nestane, muze se dublje

Kako prihod raste 33 posto dok korisnici rastu 4 posto? Odgovor je u prosjeku prihoda po korisniku, metrici koju Meta sustavno gura prema gore na tri načina. Prvo, više oglasa po korisniku: Reels, Stories, feed, pa sad i WhatsApp Status — svaka nova površina u aplikacijama prije ili kasnije dobije oglase. Drugo, skuplji oglasi: AI sustavi za ciljanje toliko su poboljšali učinkovitost kampanja da oglašivači plaćaju više po prikazu, jer dobivaju više po uloženom euru. Treće, komercijalizacija dosad "svetih" prostora — WhatsApp, godinama potpuno bez oglasa, postupno se otvara monetizaciji.

Za korisnika to znači jednostavnu stvar: iskustvo korištenja Metinih aplikacija postajat će gušće oglasima i komercijalnim sadržajem, jer je to jedini preostali smjer rasta kad novih korisnika više nema. Ono što se nekad zvalo "rast" sad se zove "optimizacija monetizacije" — a vi ste ta optimizacija.

AI capex: ulaganje veće od BDP-a Hrvatske

Najdramatičnija brojka u Metinim financijama nije prihod, nego potrošnja. Kapitalna ulaganja — podatkovni centri, čipovi, infrastruktura za umjetnu inteligenciju — iznosila su 72,2 milijarde dolara u 2025., a za 2026. Meta je smjernice podigla najprije na 115 do 135, pa zatim na 125 do 145 milijardi dolara. Usporedbe radi: cijeli godišnji BDP Hrvatske manji je od onoga što će Meta ove godine potrošiti na servere i strojeve za treniranje AI modela.

Ta brojka objašnjava zašto je Wall Street nervozan unatoč rekordnim prihodima — dionica je padala upravo na objave povećanog capexa. Pitanje koje muči ulagače legitimno je: gdje je povrat? Zasad se AI ulaganja opravdavaju boljim ciljanjem oglasa (što vidljivo radi — otud +33 posto prihoda), ali skok sa 72 na potencijalnih 145 milijardi godišnje pretpostavlja da će AI donijeti i nešto mnogo veće od boljih oglasa. Zuckerberg je jasno rekao što: utrku prema superinteligenciji, u kojoj Meta ne namjerava biti druga.

Reality Labs: 75 milijardi potrošenih na budućnost koja kasni

Dok AI proždire stotine milijardi s obećanjem povrata, jedna Metina divizija već pet godina proždire novac bez njega. Reality Labs — odjel za virtualnu i proširenu stvarnost, Quest naočale i metaverse viziju po kojoj je tvrtka 2021. promijenila ime — u zadnjem kvartalu 2025. zabilježio je operativni gubitak od 6 milijardi dolara, čime su kumulativni gubici od 2020. premašili 75 milijardi.

Ironija je što najveći uspjeh Reality Labsa nije došao iz metaversea uopće: pametne naočale rađene s Ray-Banom, proizvod koji s virtualnim svjetovima ima malo veze, a s AI asistentom u okviru naočala sve više, postale su neočekivani hit. Metaverse kao riječ gotovo je nestao iz Zuckerbergovih nastupa — zamijenila ga je "superinteligencija". Tvrtka koja se preimenovala zbog jedne vizije danas juri drugu, a ime je ostalo kao spomenik skupoj lekciji: ni 75 milijardi dolara ne može ubrzati budućnost koja nije spremna doći.

Što ovo znači za hrvatskog korisnika i oglašivača

Za prosječnog korisnika u Hrvatskoj, ova bilanca ima vrlo konkretne posljedice. Oglasa će biti više, bit će preciznije ciljani, i pojavit će se na mjestima koja su dosad bila pošteđena — WhatsApp prije svega. Za male oglašivače, domaće obrte i tvrtke koje žive od Facebook i Instagram kampanja, AI ciljanje je dvosjekli mač: kampanje su učinkovitije nego ikad, ali rastuća cijena po prikazu znači da isti budžet kupuje manje dosega nego lani.

A za sve nas skupa, Metina 2026. je studija o tome što se događa kad najveći stroj za pažnju u povijesti dosegne granice planeta: ne uspori — nego počne kopati dublje. U vaše vrijeme, vaše podatke i, sve više, u infrastrukturu umjetne inteligencije koja bi jednog dana trebala znati što želite prije nego što to sami znate. Pola čovječanstva već je unutra; sad se radi na tome da svaki od nas vrijedi više.

Izvori i dodatno čitanje

Više članaka