Paušalni obrt za influencere: koliko stvarno plaćaš i gdje su granice

Brand ti pošalje ponudu: 1.500 eura za tri Reelsa i jednu objavu na storyju. Lijepa brojka. Onda dođe pitanje na koje pola domaće influencerske scene još uvijek odgovara šaptom: "A na koji račun da ti uplatim?" Kartica iz banke ne računa se kao posao, gotovina u kuvertu još manje. Negdje između prve plaćene suradnje i prvog poziva od Porezne, svatko tko od interneta zarađuje ozbiljnije novce dođe do iste rečenice — vrijeme je da se otvori obrt.

I tu gotovo svi krenu istim putem: paušalni obrt. Najjeftiniji, najmanje papirologije, knjigovođa ti praktički ne treba. Ali "najjeftiniji" ne znači besplatan, a "najjednostavniji" ne znači bez zamki. Idemo izračunati koliko paušalni obrt influencera stvarno košta u 2025. i 2026., i gdje su granice nakon kojih ta računica više ne štima.

Zašto baš paušal, a ne d.o.o.

Paušalni obrt je porezni režim za fizičke osobe koje obavljaju obrtničku djelatnost i nisu u sustavu PDV-a. Umjesto da vodiš poslovne knjige, prihode i rashode, plaćaš unaprijed određen, paušalan iznos poreza ovisno o tome u koji razred prihoda upadaš. Knjigovodstvo se svodi na jednu evidenciju — KPR obrazac — i godišnji PO-SD izvještaj.

Za influencera koji nema gotovo nikakve troškove (nema skladišta, nema robe, nema zaposlenih) to je idealno. Zarada je uglavnom čista usluga: tvoje lice, tvoj telefon, tvoje vrijeme. Kod d.o.o.-a bi plaćao knjigovođu svaki mjesec, vodio dvojno knjigovodstvo i platio porez na dobit pa onda još i na isplatu sebi. Kod paušala je matematika brutalno jednostavna, a to je upravo ono što većini kreatora treba na početku.

Ono što ljudi često zaborave: paušalni obrt nije način da legalno ne plaćaš ništa. To je način da plaćaš predvidivo i malo. Razlika je velika, pogotovo kad prihodi narastu.

Tri stvari koje plaćaš (i jedna koju ne)

Kad imaš paušalni obrt, mjesečno i godišnje izdvajaš za tri stavke. Prvo, paušalni porez na dohodak — fiksni godišnji iznos po razredu, plativ kvartalno. Drugo, obvezni doprinosi — MIO (mirovinsko, I. i II. stup) i zdravstveno, koji se plaćaju mjesečno. I treće, sitnice poput članarine HOK-u i turističke zajednice, koje su zanemarive u ukupnoj slici.

Doprinosi su, ironično, daleko najveći trošak — veći od samog poreza. Računaju se na propisanu osnovicu, ne na tvoj stварni prihod. To znači da influencer koji zaradi 12.000 eura i onaj koji zaradi 38.000 eura plaćaju isti mjesečni iznos doprinosa. Porez se razlikuje po razredu, doprinosi ne.

Ono što ne plaćaš dok si paušalist: PDV. Nisi u sustavu, ne zaračunavaš ga, ne odbijaš ga. To je velika prednost kad radiš s domaćim brendovima i privatnim klijentima, a postaje komplicirano čim počneš fakturirati inozemstvu — ali o tome niže.

Razredi: koliko poreza po zaradi

Od 2025. paušalni sustav ima sedam razreda. Što više zaradiš, viši je razred i viši godišnji porez — ali porez ostaje smiješno nizak u odnosu na zaradu. Evo kako to izgleda na godišnjoj razini (porezna stopa je 12%, prirez je ukinut nakon porezne reforme):

Obrati pažnju što ovo znači u praksi. Influencer koji u godini zaradi 30.000 eura plaća 550,80 eura poreza godišnje. To je manje od 2% prihoda. Onaj u najvišem klasičnom razredu, do 40.000 eura, plaća 720 eura — i dalje ispod 2%. Porez tu doista nije problem; problem su doprinosi i prag.

Važno je razumjeti da se razred određuje prema ostvarenom prihodu prethodne godine. Kad pređeš iz jednog u drugi, Porezna ti rješenjem mijenja iznos. Nije na tebi da pogađaš — prijavljuješ stварan prihod, oni izračunaju.

Doprinosi: tihi, ali najteži trošak

E sad ono što boli. Doprinosi za paušalni obrt računaju se na zakonski propisanu osnovicu, a ona raste svake godine zajedno s prosječnom plaćom. U 2025. ukupni mjesečni doprinosi iznosili su oko 262,51 eura. Za 2026. osnovica je porasla na 797,20 eura, pa mjesečni doprinosi sad iznose oko 291 euro.

Pribrojimo sve na godišnjoj razini za 2026. Doprinosi: oko 3.492 eura. Recimo da si u razredu do 40.000 eura, porez je 720 eura. Ukupno državi: nešto preko 4.200 eura godišnje. Ako si u tom razdoblju zaradio 38.000 eura, to je oko 11% prihoda. Ako si zaradio 14.000 eura, doprinosi te jednako koštaju, ali sad odjednom predstavljaju gotovo trećinu prihoda.

To je ključni uvid koji početnici previde: doprinosi su fiksni. Što manje zarađuješ, to su relativno teži. Paušalni obrt se počinje stvarno isplatiti tek kad prihodi pristojno premaše osnovicu doprinosa — negdje iznad 15.000-20.000 eura godišnje. Ispod toga plaćaš puni paket osiguranja za malu zaradu.

Prag od 40.000 i magičnih 60.000 eura

Dugo godina granica paušala bila je 40.000 eura prihoda — povezana s pragom za ulazak u sustav PDV-a. Od 1. siječnja 2025. taj se prag podignuo na 60.000 eura, na inicijativu Hrvatske obrtničke komore. To je tiha, ali velika promjena.

U praksi to znači da paušalist danas može zaraditi do 60.000 eura godišnje prije nego mora u PDV. Zato su 2025. dodana i dva nova razreda — do 50.000 i do 60.000 eura — s godišnjim porezom od 900 odnosno 1.080 eura. Brojka od 40.000 eura, koja je godinama bila psihološka granica scene, više nije strop; sada je tek sredina ljestvice.

Ali pazi na detalj koji mnoge zbuni: prelaskom 60.000 eura prihoda u jednoj godini, od sljedeće godine ulaziš u sustav PDV-a i istovremeno gubiš pravo na paušal. Granica paušala i PDV prag su sada isto: 60.000 eura. Nije "prešao sam 40 pa moram odmah u PDV" — to je stara priča. Današnja granica je 60k, i ona je tvrda.

Kad paušal prestane biti dobra ideja

Paušal je sjajan dok prihodi rastu unutar tih okvira. Ima, međutim, tri scenarija u kojima ti se računica okrene.

Prvi: inozemni klijenti. Većina influencerskog novca dolazi iz inozemstva — brendovi, platforme, affiliate mreže, donacije preko Patreona ili Twitcha. Čim primiš uslugu iz druge zemlje EU (recimo oglase od mete ili Googlea) ili pružiš uslugu inozemnom poduzeću, ulaziš u priču oko PDV identifikacijskog broja i prijava, čak i kao paušalist koji "nije u PDV-u". To je najčešća točka u kojoj kreatori shvate da im treba pravi knjigovođa, a ne samo Excel.

Drugi: prelazak 60.000 eura. Kad konstantno probijaš taj prag, paušal je matematički gotov. Tada se otvara pitanje obrta s vođenjem poslovnih knjiga ("dohodaš") ili d.o.o.-a. Kod ozbiljnih, stabilnih prihoda d.o.o. često postaje porezno povoljniji, pogotovo ako reinvestiraš ili imaš stварne troškove produkcije.

Treći: kad su ti troškovi visoki. Paušal ne priznaje troškove — porez i doprinosi su fiksni bez obzira koliko potrošiš na opremu, montažera, putovanja ili studio. Ako gradiš produkciju s realnim troškovima, sustav koji ti dopušta da ih odbiješ od porezne osnovice može biti isplativiji, iako traži više papira.

Poanta nije da je paušal loš — za ogromnu većinu kreatora na hrvatskoj sceni on je točno pravi alat. Poanta je da to znaš svjesno odabrati, a ne zato što je to jedino o čemu si čuo.

Što napraviti prije nego potpišeš prvu suradnju

Prođi kroz tri broja prije nego što uopće otvoriš obrt. Koliko očekuješ zaraditi ove godine? Koliki bi ti razred i porez bili? I koliko ti od svake fakture stварno ostane nakon što odvojiš za doprinose i porez — jer taj novac nije tvoj, samo privremeno sjedi na tvom računu.

Dobro pravilo: čim ti dođe uplata, odmah skloni dio za državu na zasebni račun. Doprinosi se plaćaju mjesečno, porez kvartalno, i obje obveze ne čekaju da ti se prohtjeti. Influenceri koji upadnu u probleme s Poreznom rijetko su zaradili premalo — obično su potrošili novac koji nije bio njihov.

I na kraju, nemoj donositi tu odluku na osjećaj. Provrti brojke kroz kalkulator, posloži scenarij za 15.000, 30.000 i 50.000 eura prihoda i vidi gdje ti se računica mijenja. Paušal je predvidiv baš zato da ga možeš isplanirati unaprijed — iskoristi to.

---

Izvori i dodatno čitanje

• Paušalni porezni razredi u 2025. godini — Hrvatska obrtnička komora
• Prihvaćen zahtjev HOK-a — prag za paušalno oporezivanje podignut na 60.000 EUR
• Obrtnici paušalisti — Porezna uprava
• Doprinosi u paušalnom obrtu za 2026. godinu — Ativos
• Porezni razredi za paušalni obrt 2025: tablica i izračun — DataSmart
• Paušalno oporezivanje i novi prag za ulazak u sustav PDV-a — RiPup