Paušalni obrt, obrt na dohodak, samostalna djelatnost, drugi dohodak ili d.o.o. — kroz koji oblik influencer može legalno primati novac i koliko ga to košta.

Brand ti pošalje ponudu: 800 eura za tri Instagram objave i jedan reels. Lijepa brojka. Onda dođe pitanje koje uruši pola entuzijazma — na koji ću ti račun to isplatiti? I tu se priča zakomplicira, jer od odgovora na to pitanje ovisi hoćeš li od tih 800 eura zadržati 750 ili 500.
Porezna uprava influencere ne tretira kao posebnu kategoriju. Ne postoji "porez na influencere". Postoji nekoliko klasičnih oblika kroz koje fizička osoba u Hrvatskoj može primati novac za rad, i svaki od njih ima svoju logiku, svoj prag i svoju cijenu. Tko to shvati na vrijeme, plaća manje i spava mirnije. Tko ne shvati, jednog dana dobije pismo s rekonstrukcijom dohotka za tri godine unatrag.
Drugi dohodak — najlakši ulaz, najskuplji izlaz
Ako snimiš jedan sponzorirani video u životu i ne planiraš od toga raditi posao, najjednostavnije je da te brand isplati kroz drugi dohodak. Ne moraš ništa otvarati. Isplatitelj sam obračuna i uplati sve, a tebi na račun sjedne neto iznos. Idealno za jednokratne suradnje.
Problem je što je drugi dohodak skup. Iz bruto iznosa odbija se 20% za mirovinsko osiguranje (od čega 15% u prvi stup i 5% u drugi), zatim ide 16,5% za zdravstveno na osnovicu, pa tek onda porez na dohodak od 20% na ostatak. Kad sve zbrojiš, od bruto honorara ti u ruke ostane otprilike 55–60%. Za povremenu objavu — u redu. Za nekoga tko mjesečno radi pet suradnji — katastrofa.
Drugi dohodak je kao taksi: brz i bez obaveza, ali ako njime putuješ svaki dan, bankrotirat ćeš. Čim ti suradnje postanu redovite, Porezna uprava očekuje da to prijaviš kao djelatnost, a ne kao niz slučajnih honorara. Kontinuirano i s namjerom stjecanja dobiti = djelatnost. Tu počinje ozbiljna priča.
Paušalni obrt — miljenik kreatora
Daleko najpopularniji oblik među influencerima je paušalni obrt. Razlog je jednostavan: porez se ne računa na stvarni dohodak, nego na unaprijed određenu paušalnu osnovicu, ovisno o razredu prihoda. Ne moraš voditi knjige o troškovima, ne moraš čuvati svaki račun za ring svjetlo — plaćaš fiksni iznos i gotovo.
Od 2025. paušalni sustav ima sedam razreda, a porez je 12% na paušalnu osnovicu svakog razreda:
Konkretno: u prvom razredu (prihodi do 11.300 € godišnje) paušalni porez iznosi samo 203,40 € godišnje, odnosno oko 50 € po kvartalu. U najvišem razredu (prihodi 50.000–60.000 €) porez je 1.080 € godišnje. To je smiješno malo u odnosu na drugi dohodak. Influencer koji kroz drugi dohodak na 40.000 € izgubi 15.000+ eura na poreze i doprinose, u paušalnom obrtu na isti iznos plati 720 € poreza.
Na porez se dodaju doprinosi. Ako je obrt jedina osnova osiguranja, mjesečni doprinosi za 2025. iznose oko 262 € (mirovinsko + zdravstveno na propisanu osnovicu), što je oko 3.150 € godišnje. Ako uz obrt radiš i u radnom odnosu (obrt kao dopunska djelatnost), doprinosi su znatno niži jer si već osiguran kroz posao. Mnogi kreatori upravo tako i počinju — uz stalni posao.
Prag od 60.000 € — granica iza koje paušal pada
Paušal ima tvrdu granicu: 60.000 eura godišnjih primitaka. To je ujedno i prag za ulazak u sustav PDV-a, koji je od 2025. podignut s 40.000 na 60.000 €. Dok si ispod, ne obračunavaš PDV i ostaješ u paušalu. Čim ga prijeđeš, ulaziš u PDV sustav i ispadaš iz paušalnog oporezivanja.
Za influencera koji surađuje s inozemnim brandovima i platformama (YouTube, TikTok Creator Fund, strani oglašivači) priča je još osjetljivija. Usluge stranim poreznim obveznicima ulaze u poseban PDV režim i prag se može probiti i prije nego što misliš. Mnogi kreatori naprave grešku da gledaju samo neto na računu, a ne ukupne primitke.
Kad pređeš 60.000 €, biraš između obrta na dohodak (vodiš poslovne knjige, plaćaš porez na stvarnu razliku prihoda i rashoda po stopama 20% i 30%) i prelaska na d.o.o. Tu se priča okreće prema dobiti, a ne dohotku.
Obrt na dohodak i samostalna djelatnost
Obrt na dohodak je sljedeći korak nakon paušala. Vodiš knjigu primitaka i izdataka, a porez plaćaš na stvarni dohodak — prihodi minus priznati troškovi. Stope su iste kao kod plaće: 20% do 60.000 € godišnjeg dohotka i 30% iznad toga (u većini gradova; lokalne stope variraju otkad je prirez ukinut i integriran u stope poreza na dohodak).
Prednost je što sad možeš odbijati troškove: kamera, računalo, putovanja, montažer, oprema, najam studija. Influencer s ozbiljnim troškovima proizvodnje sadržaja ovdje može platiti manje nego u paušalu, jer mu se oporezuje samo ono što stvarno zaradi. Mana je administracija — knjige, evidencije, godišnja prijava.
Termin "samostalna djelatnost" u poreznom smislu obuhvaća obrt, slobodna zanimanja i druge samostalne djelatnosti — sve što fizička osoba radi na vlastiti rizik radi zarade. Influencing tu spada ako je organiziran i trajan. Mnogi kreatori registriraju djelatnost kao "oglašavanje", "usluge promidžbe" ili "djelatnost odnosa s javnošću" jer NKD nema posebnu šifru za influencera.
D.o.o. — kad influencer postane brand
Kad zarada pređe nekoliko desetaka tisuća eura godišnje, kad ima zaposlenika, kad surađuje s velikim agencijama ili razvija vlastiti proizvod, dolazi d.o.o. (ili jednostavni j.d.o.o. za početak). Tvrtka je zasebna pravna osoba — novac koji uđe nije automatski tvoj, nego firmin.
Firma plaća porez na dobit: 10% ako su godišnji prihodi do milijun eura, 18% iznad toga. Većina kreatora godinama ostaje na 10%. Ali tu je kvaka koju mnogi previde: dobit u firmi nije novac u tvom džepu. Da bi ga izvukao, moraš si isplatiti plaću (sa svim doprinosima i porezom kao svaki zaposlenik) ili dobit/dividendu, na koju ide još 12% poreza na dohodak od kapitala.
Dakle, na zaradu kroz d.o.o. potencijalno plaćaš dva puta: prvo 10% poreza na dobit, pa onda 12% pri isplati dividende. Efektivno oko 20% da bi novac legalno prebacio iz firme k sebi. Zvuči puno, ali d.o.o. nudi nešto što obrt ne nudi: ograničenu odgovornost, mogućnost reinvestiranja dobiti, partnera, prodaju udjela, i daleko ozbiljniji status pred velikim klijentima. Brand koji daje 50.000 € budžeta radije ugovara s tvrtkom nego s paušalnim obrtom.
Pa što onda odabrati?
Ne postoji jedan točan odgovor, ali postoji logičan put. Većina influencera kreće od drugog dohotka za prve slučajne suradnje. Čim postane redovito, prelazi na paušalni obrt — i tu ostaje godinama, jer je do 60.000 € jednostavno najjeftiniji i najmanje zahtjevan oblik.
Kad zarada naraste preko praga ili kad troškovi proizvodnje postanu veliki, slijedi obrt na dohodak. A kad influencer prestane biti samo osoba i postane brand s timom, proizvodima i ozbiljnim budžetima — vrijeme je za d.o.o.
Najskuplja greška nije pogrešan odabir oblika. Najskuplja greška je primati novac "na crno" ili kroz tuđi račun jer se čini jednostavnijim. Porezna uprava sve aktivnije prati platforme, donacije, suradnje i bankovne priljeve. Influencing je posao kao i svaki drugi — i kao svaki drugi, prije ili kasnije dođe na red za reviziju.
Izvori i dodatno čitanje
- Paušalni porezni razredi u 2025. godini — Hrvatska obrtnička komora
- Obrtnici paušalisti — Porezna uprava
- Porezne stope godišnjeg poreza na dohodak — Porezna uprava
- Porez na dobit — Porezna uprava
- Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobiti — Porezna uprava
- Doprinosi (drugi dohodak) — Porezna uprava
Više članaka
- dark webcybersecurity
Što je zapravo dark web: mit vs. stvarnost
30. svibnja 2026.
- cybersecurityPMS
Kako hakiraju sustave za upravljanje hotelima: od recepcije do svake sobe
30. svibnja 2026.
- cybersecurityhoteli
Sezone i hakiranja: zašto hoteli u srpnju imaju tri puta više sigurnosnih incidenata
30. svibnja 2026.