Filipinci, Nepalci, Indijci u hrvatskom turizmu — fenomen koji raste

Kad naručite dostavu u Zagrebu ili Splitu, postoji dobra šansa da će vam je dovesti Nepalac. Kad sjednete u restoran u Dubrovniku, konobar je možda s Filipina. To nije slučajnost, nije trend koji je tek počeo — i nije bez pozadine.

Kako je počelo: 2021. i kraj kvota

Prije 2021. Hrvatska je imala sustav godišnjih kvota za strane radnike — ograničen broj dozvola po sektoru i po državama. Azijski radnici bili su rijetki, vidljivi gotovo samo na brodovima i u hotelima međunarodnih lanaca.

Kad su kvote ukinute, tržište se otvorilo. Poslodavci koji su godinama čekali na domaću radnu snagu koja nije dolazila — počeli su gledati dalje. Agencije za zapošljavanje otvorile su urede u Katmanduu, Manili i Delhiju.

Do 2022. u Hrvatsku je stiglo oko 11.874 azijskih radnika. Tri godine kasnije, sama Nepal ima 31.708 aktivnih dozvola.

Brojke koje govore

U 2025. godini izdano je ukupno 170.723 dozvola za strane radnike u RH. Raspodjela po zemljama porijekla:

Bosna je prva — ali s minimalnom prednošću. Nepal je čak pretekao Srbiju i ostao u vrhu. Filipini su 2025. prestekli Indiju. Trend ide prema diversifikaciji — Hrvatska više nema "jednu" državu odakle dolaze radnici.

Turizam i ugostiteljstvo sami apsorbiraju 52.858 stranih radnika — daleko ispred svih drugih sektora.

Zašto baš Nepalci i Filipinci

Nepalci i Filipinci imaju nešto što mnogo poslodavaca ne očekuje: kulturu usluge. Filipini već desetljećima šalju radnike u hotele po cijelom svijetu, od Dubaia do New Yorka. Nepalci su poznati po pouzdanosti i radnoj etici.

Uz to, obje države imaju razvijen sustav migracije radne snage — državni uredi koji pomažu radnicima s dokumentacijom, agencije za posredovanje, zajednice dijaspore. Kad jedan Nepalac stigne u Zadar i nađe posao, za godinu dana šalje poruku brati ili prijatelju. Mreže se grade brzo.

Jezik je prepreka, ali manja nego što izgleda. Engleski je radno rješenje u hotelima i restoranima. U dostavi — aplikacija govori umjesto radnika.

Što kažu poslodavci

Iskustva poslodavaca su podijeljena. Oni koji su prošli kroz cijeli proces kažu:

• Prilagodba prvih tjedan-dva je najteža — posebno ako nema tko prevesti upute
• Nakon što radnik uđe u rutinu, fluktuacija je niska
• Problem je što dolaskom jednog radnika počinju dolaziti zahtjevi za ostale iz iste zajednice — što može biti prednost ili problem, ovisno o kapacitetu

Tamo gdje je propalo? Uglavnom u slučajevima gdje poslodavac nije osigurao smještaj ili ga je osigurao loše. Radnik koji spava u podrumu s 10 kolega neće ostati dulje nego što mora.

Dugoročni udar na turizam koji smo prešutjeli

Hrvatska turizam dugo je gradio na domaćoj sezonskoj radnoj snazi. Ta snaga nestaje. Mladi Hrvati odlaze u Irsku, Austriju, Njemačku. Koji ostaju, ne žele raditi vikendom i blagdanima za minimalac u kuhinji.

Azijski radnici nisu prijelazno rješenje. Oni su struktura. I za deset godina, ako demografija i migracije nastave ovim putem, Dubrovnik će imati restoran s kuharima iz tri kontinenta — i to neće biti egzotika. To će biti normala.

---

Izvori i dodatno čitanje

• Direktno.hr — Nepalci postali najveća strana radna snaga u Hrvatskoj
• Index.hr — Zašto je sve više radnika iz Azije
• Raditi.eu — Nepalci, Indijci… u Hrvatsku dolaze s cijelog svijeta
• Novi list — Postroženi uvjeti, 170 tisuća dozvola
• MUP RH — Statistika stranih radnika
• M novine — Strani radnici preplavili turizam i graditeljstvo