Objavljeno 30. svibnja 2026.Aron Balog

Turisticki sektor i strah od AI: sto hrvatska turisticka industrija zaista misli o robotizaciji posla

52% ugostitelja strahuje od AI-a koji ce ih zamijeniti. Je li taj strah opravdan? Koje poslove AI ugroзava, a koje nikad ne moze preuzeti.

Poslovni covjek u odijelu drzi glavu od stresa na bijeloj pozadini, simbolizira radnu anksioznost i strah od promjena

52% zaposlenika u ugostiteljskom sektoru vjeruje da ce AI zamijeniti njihove poslove. To je rezultat ankete OysterLinka iz 2025. provedene na vise tisuca radnika u hotelima i restoranima diljem Europe i SAD-a. Svaki drugi kolega — na recepciji, u kuhinji, na sobaricama — gleda u buducnost s dozom straha koji nije iracionalan.

Ali strah koji je temeljen na pogresnim pretpostavkama nije koristan — ni za radnika ni za poslodavca. Vrijeme je da budemo precizni oko toga sto AI zapravo moze, sto ne moze, i sto ta razlika znaci za ljude koji zive od turizma.

Odakle dolazi strah

Strah od automatizacije nije nov. Svaki val tehnologije — od industrijske revolucije do informatizacije — donosio je isti osjec. I svaki put su se pojavila nova radna mjesta koja nisu postojala prije. Ali to saznanje ne smiruje covjeka koji gleda u svoju trenutnu ulogu i pita se je li algoritam vec bolji od njega.

U turizmul strah ima konkretne temelje. Chatboti odgovaraju na upite. Self check-in kiosci zamjenjuju recepcijske radnike. Digitalni meniji i QR kodovi smanjuju potrebu za konobarima pri uzimanju narudzbe. Automatiziranje rezervacija smanjuje potrebu za call centrom. Sve su to stvari koje su se vec dogodile ili se dogadjaju — ne u dalekoj buducnosti.

Istrazivanje Svjetskog ekonomskog foruma (Future of Jobs Survey, 2025.) pokazalo je da 41% poslodavaca predvidja smanjenje zaposlenosti zbog AI i automatizacije do 2030. To nije zanemariva prognoza. Istovremeno, 47% planira premjestiti zaposlenike u nove uloge — sto nije isto sto i otpustanje, ali zahtijeva prilagodbu.

Koje poslove AI uistinu ugrozava

Biti precizan je kljucno. Nisu svi turisticki poslovi jednako izlozeni. Postoji jasna linija: rutinski, repetitivni, informacijski poslovi su visoko izlozeni. Kreativni, emocionalni i fizicko-situacijski poslovi su nisko izlozeni.

Visoko izlozeni poslovi: telefonski operateri za rezervacije, radnici call centara turistickih agencija, noktorni receptori hotela za standardne prijave, radnici u back-officeu koji procesiraju papirologie i potvrde, promidzbeni pisci koji pisu genericni SEO sadrzaj za turizam.

Nisko izlozeni poslovi: turisticki vodici koji vode grupe uz osobnu narativnu interpretaciju, SPA i wellness terapeuti, kuharski majstori koji prave autorska jela, concierge s dubinskim lokalnim znanjem, event manageri, voditelji F&B koji grade odnose s dobavljacima, hotelski direktori koji vode timove i donose strateske odluke.

Hrvatska specificnost: sezonalnost i struktura radne snage

Turizam u Hrvatskoj je intenzivno sezonski, sto uvodi dimenziju koja nedostaje globalnim analizama. Znacajan dio turisticke radne snage su sezonski radnici — studenti, osobe koje rade u turizmu ljeti a negdje drugdje zimi, i radnici iz susjednih zemalja.

Za ovu skupinu, AI ugrozava specificno: automatzacija je jeftinija dugorocno od sezonskog radnika koji treba trening. Hoteli koji uvedu AI chatbot za standardne upite i self check-in kiosk mozda ce sljedecu sezonu poceti s manjim potrebama za recepcijskim osobljem.

S druge strane, Hrvatska turisticka ponuda koja se temelji na "Mediterranean feeling" i osobnom susretu s domacicom iz Dalmacije ima obrandbenu liniju kojoj AI nema pristup. Gosti koji biraju mali smjestaj umjesto chain hotela biraju upravo ono sto AI ne moze dati. Taj segment trzista nije ugrozem.

Sto konkretno radnici mogu napraviti

Strah koji se pretvori u paralizu je najgori odgovor. Znacajniji dio radnika to razumije: 44% zaposlenika u ugostiteljstvu ankete OysterLinka ocekuje da ce trebati nauciti koristiti AI alate za svoje radno mjesto. To nije rezignacija — to je realistican stav prema promjeni.

Konkretni koraci za turisticke radnike koji zele biti "AI-otporni":

Specijalizacija u emocionalnom radu: razvijanje sposobnosti citanja gostiju, rjesavanja konflikata, gradenje osobnih odnosa — sve ono u cemu je AI lose.

Tehnicka pismenost, ne samo strucnost: nauciti koristiti AI alate za vlastiti posao, a ne ignorirati ih. Recepcionar koji zna koristiti AI za brze odgovaranje na upite vrijedniji je poslodavcu od onoga koji ih odbija.

Lokalno znanje kao konkurentska prednost: investirati u dubinsko poznavanje destinacije, dobavljaca, mogucnosti i skrivenih dragulja koji se ne mogu proguglati.

Jezicne vje stine su i dalje vrijedne: AI prevodi, ali ne moze supstituirati receptora koji govori 4 jezika i intuitivno odabere koji ce koristiti s kojim gostom.

Gdje je strah neospravdan

Neki od strahova su, objektivno, preveliki. AI nece zamijeniti sobaricu koja odredjuje je li soba stvarno cista — senzori i roboti za ciscenje postoje, ali su skupi, spori i ne toliko precizni za hotelijerski standard. AI nece zamijeniti kuhara koji improvizira s lokalnom ribarnicom. AI nece zamijeniti event managera koji upravlja krizom kad se pokaze da se mladenci i svjedoci ne podnose.

Ono sto ce se promijeniti: opis poslova. Recepcionar buduce generacije bit ce dijelom tehnicki savjetnik za goste koji trebaju pomoc s digitalnim sustavima i dijelom emocionalni radnik za situacije koje chatbot ne moze rijesiti. Konobar ce manje uzimati narudzbe i vise predlagati, objasnjanjati i graditi iskustvo. Kuhar ce imati AI sustav koji prati zalihe i predlaze meni — ali odluku donosi kuhar.

Promijena nije sama po sebi prijetnja. Prijetnja je nepripremljenost na promjenu.

Izvori i dodatno čitanje

Više članaka

← Natrag na blog