Paušalni obrt 2026.: kome se još isplati, a kome je vrijeme za promjenu

Paušalni obrt je dugi niz godina bio najslađi format za bilo koga tko radi za sebe i ne želi knjigovođu na satnici. Niska osnovica za doprinose, fiksni porez po razredu, jedan godišnji obrazac (PO-SD) i kraj. Ne čudi što ih je u Hrvatskoj danas više od 140.000 — više nego ikad u povijesti.

Ali kao i sve dobre stvari, paušal ima rok trajanja. Konkretno: €60.000 godišnjeg prometa. Ako se primičete toj brojci, ovaj tekst je za vas. Idemo redom — što je paušal danas, što kad pređete prag, i kad matematika kaže "doviđenja, lako bilo".

Kratki podsjetnik: kako paušal radi

Paušalni obrt nije sustav u kojem se porez računa od stvarnog profita. Sustav radi tako da Porezna uprava unaprijed kaže: "Ti si u razredu X. Tvoj godišnji porez je Y. Plati to i ne brini se."

Pet je razreda, sortirano po godišnjem prometu:

Razred	Promet (god.)	Pretpostavljeni dohodak
1	do €7.500	~€1.500
2	€7.500 – €15.000	~€3.750
3	€15.000 – €22.500	~€6.000
4	€22.500 – €30.000	~€9.000
5	€30.000 – €60.000	~€22.500

(Točni iznosi se mijenjaju s godinama — provjeriti na porezna-uprava.gov.hr.)

Na taj "paušalni dohodak" se plaća porez na dohodak po stopi od 12%. Plus doprinosi za mirovinsko i zdravstveno koji se plaćaju na minimalnu osnovicu propisanu za paušalce (2026. to je u rangu od oko €600–€700 mjesečno, ovisno o tome jeste li novi obveznik ili ste već u sustavu).

Sav balans toga: paušalac u 5. razredu koji ostvari €55.000 godišnje ima ukupno opterećenje od oko €4.500–€5.500 (porez + doprinosi za cijelu godinu). Ostatak je vaš.

Ako gledate to očima zaposlenika koji ima istih €55.000 bruto plate — taj zaposlenik bi imao oko €18.000–€20.000 godišnje ukupnih davanja. Razlika je dramatična, i upravo zato paušal jest tako popularan među IT konzultantima, prevoditeljima, dizajnerima i svima drugima koji prodaju vlastito vrijeme, ne robu s troškovima nabave.

Što kad pređete €60.000

Trenutak kad vaš godišnji promet prijeđe €60.000, tablica koja se zove paušal se zatvara. Bez iznimaka, bez tolerantnog šestomjesečnog grace perioda. Sljedeći porezni period morate prijeći u redoviti sustav oporezivanja dohotka od samostalne djelatnosti, gdje:

• Vodite knjigu primitaka i izdataka (KPI)
• Plaćate porez na stvarni dobitak (prihodi − troškovi), po istim stopama kao plaće (20% / 30%)
• Doprinosi se plaćaju na stvarnu osnovicu (vaš dohodak), ne više na minimalnu paušalnu osnovicu

Drugi izlazi koje treba razmotriti:

• j.d.o.o. — pravna osoba, ulaganje €10 osnovne glavnice, 10% porez na dobit do €1M prometa godišnje
• d.o.o. — €2.500 osnovne glavnice, isto 10% do €1M
• Obrt s redovnim oporezivanjem — ostajete fizička osoba, vodite KPI

Koji izabrati ovisi o:

• Koliko stvarnih troškova imate (kompjutori, putovanja, edukacija, oprema, alat)
• Hoćete li akumulirati u firmi (reinvestirati) ili sve isplaćivati sebi
• Koliko vas administracija boli na osobnoj razini

Praktični primjer

Recimo da ostvarujete €70.000 godišnje kao freelance konzultant. Stvarni troškovi (računi, oprema, edukacija, software): €5.000 godišnje. Što biste platili kod svake forme?

Konkretno za primjer €70.000 prometa s €5.000 troškova:

• Paušalac (hipotetski, da je dozvoljen): ~€65.000 neto — ali nije dozvoljen jer prelazite prag
• Obična djelatnost (obrt s KPI): dobit €65.000, porez (20% iznad osobnog odbitka) + doprinosi na stvarnu osnovicu: net **€44.000–€48.000**
• j.d.o.o.: firma plati 10% poreza na dobit (€6.500), vi se zaposlite u svojoj firmi na optimalnu plaću, ostatak izvlačite kao dividenda (oporezovana 10%): net realno ~€48.000–€52.000 ovisno o strukturi
• d.o.o.: matematika ista kao kod j.d.o.o., samo s većim početnim ulazom

Vidite ironiju: čim pređete €60.000, "kazna" za prijelaz je iznenadno znatno opterećenje. To je glavni razlog zašto mnogi paušalci žonglirajući datumima naplate završavaju godinu na €59.500 — i to im je posve racionalno.

Što se najavljuje

Postoji aktivno lobiranje (HOK, HUP, gospodarska komora) da se prag podigne na €85.000, što je EU prosjek za male obveznike i isto što ima Italija od 2024., a Slovenija je svoj 2024./2025. također podigla. Realna šansa za 2027.: srednje visoka, ali ne računajte na to dok god nije u Narodnim novinama.

U međuvremenu, ako ste se približili pragu, opcije su:

1. Razmaknuti naplate — ako kupac može pričekati 30 dana, fakturu ispostavite 1. siječnja iduće godine (legalno, ali ne pretjerujte; PU prepoznaje sistemske pomake)
2. Otvoriti više obrta — supruga/partner ima paralelni obrt, dijelite tržište (zakonski OK ako stvarno postoji djelatnost na obje strane, ne pravna fasada)
3. Prijeći u j.d.o.o. — kupiti vremena za 1–2 godine s mogućnošću skaliranja, niska barijera ulaza
4. Ostati paušalac s manjim portfeljem — ne uzimati sve poslove, fokus na one s boljim marginama

Pravilo palca

Ovo je heuristika koju ja koristim kad me netko pita:

• Promet do €40.000 + niski troškovi: paušal je najbolja stvar koju imate, čuvajte ga
• €40.000 – €60.000 + niski troškovi (<10% prometa): paušal i dalje gura, ali planirajte iduću godinu
• €40.000 – €60.000 + visoki troškovi (>20% prometa): prijelaz u običnu djelatnost vam može donijeti više neta jer troškovi se sada prepoznaju kao odbitne stavke
• Preko €60.000: uvijek j.d.o.o./d.o.o. ako planirate skalirati i reinvestirati, ili obrt s KPI ako vam je promet stabilan i niste skloni pravnoj formi

Naš kalkulator za Hrvatsku trenutno pokriva izračun za zaposlenike i paušalce; tijekom 2026. dodajemo formu za obrt s KPI i d.o.o. tako da pune usporedbe možete raditi izravno na stranici.

---

Izvori i daljnje čitanje

Iznosi i pragovi u tekstu su orijentir. Za konkretne odluke verificirajte na primarnim izvorima — porezni propisi se mijenjaju češće nego što stignem ažurirati blog.

• Porezna uprava — Paušalno oporezivanje — porezna-uprava.gov.hr (kategorija Obrtnici i slobodna zanimanja)
• Ministarstvo financija — pripreme za moguće izmjene praga — mfin.gov.hr
• Narodne novine — Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o paušalnom oporezivanju — narodne-novine.nn.hr
• HOK — Hrvatska obrtnička komora, pozicije i analize — hok.hr
• REGOS — registar osiguranika za doprinose — regos.hr
• HZMO — mirovinski doprinosi i prava — hzmo.hr