Eksploatacija stranih radnika u RH — priče koje nitko ne voli čuti

U 2024. godini podneseno je 286.000 zahtjeva za radne dozvole — 22% više nego godinu ranije. Inspekcija rada tada bilježi i rekordni broj nalaza o nezakonitom zapošljavanju. Nije koincidencija: što je tržište veće i neregularnije, to je lakše proći s kršenjem pravila.

Ovo nije tekst koji optužuje sve poslodavce. Većina ih se trudi i poštuje zakon. Ali ima onih koji ne poštuju — i strani radnici su posebno ranjiva skupina. Vrijedi znati zašto.

Zašto je strani radnik ranjiviji

Domaći radnik koji dobije nezakonit nalog može otići do inspektorata, sindikata ili odvetnika. Ima jezik, mrežu, razumije sustav.

Strani radnik — posebno onaj koji je tek stigao, ne govori jezik i nije sigurno je li mu dozvola vezana uz konkretnog poslodavca — ima puno manje poluga.

Radna dozvola u RH nije automatski vezana uz konkretnog poslodavca zauvijek — radnik može tražiti promjenu poslodavca u određenim uvjetima. Ali dok to ne zna, može biti uvjeren da mora ostati gdje jest, inače gubi status u zemlji. I netko mu to može reći — s namjerom da ga drži.

Što inspekcija najčešće pronalazi

Na temelju nalaza inspekcije rada i medijskih istraživanja, najčešći oblici kršenja prava stranih radnika su:

Plaća ispod minimalne — najčešće kroz mehcnizam "uračunavanja smještaja" koji nije legalno dogovoren ili premašuje zakonski limit od 1/3 plaće.

Prekovremeni rad bez plaćanja — radnici rade 50–60 sati tjedno, na ugovoru piše 40. Razlika "nije prekovremena, nego je potreba posla".

Rad bez ugovora ili s privremenim ugovorom koji se stalno produžuje bez osnove — kako bi se izbjegla puna prava radnika.

Oduzimanje dokumenata — putovnica "u sefet na čuvanje". Zakonski je to kazneno djelo, ne samo prekršaj. I događa se.

Naplata troškova dolaska od radnika — agencija ili poslodavac koji kaže "donijet ćemo te, ali ćeš nam vraćati dug od plaće". Zakon o strancima to izričito zabranjuje, ali kontrola je teška.

Crna lista i nove ovlasti

Od 2025. Hrvatska ima formalni mehanizam: crnu listu poslodavaca. Poslodavci koji su u inspekciji uhvaćeni na neprijavljenom radu, radu bez ugovora, izbjegavanju sklapanja ugovora ili nezakonitom zapošljavanju — stavljaju se na popis koji dijele MUP i HZZ.

Posljedica: godinu dana nema novih radnih dozvola za tog poslodavca. Za turističku sezonu ili gradilište, to je egzistencijalna prijetnja.

Inspekcija rada dobila je i novu ovlast: privremeno zatvaranje poslodavca koji krši zakon. Za poslodavce koji su radnici iz Bolta ili Wolta — platforme mogu dobiti i zabranu obavljanja djelatnosti.

Zašto radnik rijetko prijavi

Strah. Strah od gubitka dozvole, strah od deportacije, strah od osvete prema obitelji koja čeka novac kod kuće. Strah koji je u nekim slučajevima opravdan, a u svima ga poslodavac koji iskorištava radnika svjesno hrani.

Drugi razlog: ne znaju kamo ići. Niti jedan nadležni ured nije sustavno dostupan na nepalskom, filipinskom, hindiju. Postoji kontakt stranačke misije u ambasadama — ali ambasada Nepala u Hrvatskoj nema.

Treći razlog: pravni postupak koji možda traje godinu dana ne koristi radniku koji mora preživjeti idući tjedan.

Što se može promijeniti

Sindikati u RH počeli su aktivnije raditi na terenu — posebno u turizmu. Projekt "Fair Tourism" koji financira EU zahtijeva od hotela koji nose certifikat poštivanje standarda za strane radnike.

Inspekcija rada najavila je povećanje broja inspektora i uvođenje translatorskih usluga. Koliko će to biti operativno — vidjet ćemo.

Što može svaki poslodavac u međuvremenu: platiti na ugovorenu plaću, dati pisani ugovor na jeziku koji radnik razumije, ne uzimati dokumente i ne vraćati troškove dolaska. To nije heroizam. To je osnova.

---

Izvori i dodatno čitanje

• FilRecruit — Što mijenja novi zakon o stranim radnicima iz veljače 2025.
• Vivesco — Izmjene i dopune Zakona o strancima 2025.
• Humble Hunters — Zakon o strancima 2026, ključne promjene
• Financije.hr — Što donose izmjene Zakona o strancima
• Državni inspektorat — Podnošenje prijava
• MUP RH — Statistika stranih radnika